Bamija se preporučuje u raznim redukcijskim dijetama

Radiosarajevo.ba
Bamija se preporučuje u raznim redukcijskim dijetama
Foto: Unsplash.com / Bamija

Bamija (Hibiscus esclentus L. Abelmoschus esculentus L.) pripada porodici sljezova (Familiae Malvaceae).

Prirodni je aromatik, afrodizijak, antispazmodik, digestiv, dijaforetik, diuretik, insekticid, kolorant, mucilaginoz, stimulant, vitaminozant.

Druga imena bamije su: gombo, gumbo, grčki rog. Engleski naziv joj je musk mallow; francuski: gombo, okra; njemački: Essbarer Eibisch, Ladyfinger, Okra, slovenski: okra; talijanski: okra.

Bamija je porijeklom iz Abesinije i istočne Indije, ali neki podaci govore i o plantažnom uzgajanju u 12. stoljeću prije rođenja Isusa Krista u Egiptu, tačnije na području Etiopije, od koje su se rabile sjemenke za kavu i ulje kao i za jelo, piše Glas Slavonije.

Bamija se danas uzgaja kao povrće, iako prema botaničkim osobinama ne spada u povrće, nego u voće. Bamija je trajni drvenasti grm, visine do jednog metra. Listovi su dlanasto nazubljeni i smješteni na ograncima stabljike. 

Zapadna narodna medicina koristi bamiju kao: afrodizijak, antispazmodik, aromateraput. Koristi se i za liječenje  zadaha, za jačanje muške potencije, grčeva, jačanje slabog želuca, slabih živaca, za jelo itd. U Egiptu sjeme koriste za liječenje želuca, živaca, za jačanje muške potencije te kao insekticid.

Ljekovito djelovanje

Ljekovito djelovanje bamije kod bolesti želuca i crijeva pokazuje vidljive rezultate te je kao jelo preporučena u raznim redukcijskim dijetama za obnavljanje probavnog sustava. Pojačava apetit i potiče funkcioniranje želuca. Zbog bogatstva raznim vitaminima dobro djeluje na bolesti izazvanima pomanjkanjem vitamina.

Bamija je poznati kolorant koji se u kulinarstvu koristi za bojanje jela (riža, umaci). Sjemenke su dobar antispazmodik za umirenje grčeva. Korijen bamije sadrži veće količine sluzi te se koristi za vanjsku upotrebu kod liječenja bolesti kože, a ekstrakt.

Kućna biljna apoteka

Bamiju možemo konzervirati u soku od paradajza kao kiselo povrće. Sušenu bamiju možemo kuhati u raznim jelima.

Čaj (za bolest želuca i kod probavnih smetnji) pripremamo tako da list bamije isjeckamo u količini jedne jušne žlice i prelijemo s 2 dl kipuće vode, poklopimo, pustimo da odstoji pola sata i procijedimo. Upotreba: pijemo tri puta dnevno po šalicu čaja. U vrtu bamija cvjeta u maju i junu.

 

Ljekoviti sadržaj: na 100 g svježe bamije ima 140 kJ ili 33 kal, u plodovima ima dosta dušičnih spojeva, eteričnih ulja, masti, vitamina itd. Listovi stabljike sadrže dosta sluzi. Više pročitajte na Glas Slavonije.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije