Studija / Sav život na Zemlji zavisi od njih: Biljke izumiru 500 puta brže od očekivanog

13. 06. 2019. u 07:49:00 Radiosarajevo.ba

Shares:0

Skoro 600 vrsta biljaka nestalo je u divljini u proteklih 250 godina, pokazuju nova istraživanja.

Ovaj broj nije zasnovan samo na procjenama, već te biljke zaista ne postoje. Broj ptica, sisara i vodozemaca dvostruko je veći, jer biljke nestaju, piše BBC na srpskom.

Naučnici kažu da biljke izumiru 500 puta brže od očekivanog.

Prema majskom izvještaju UN-a procjenjuje se da je milion životinjskih i biljnih vrsta pred izumiranjem.

Istraživači kažu da su njihove analize lekcije svijetu, koji treba iz njih da nauči kako zaustaviti izumiranje.

Većina ljudi može da imenuje sisara ili pticu koja je izumrla u posljednjih nekoliko vijekova, ali malo ko može da kaže kojih biljaka više nema, rekla je doktorka Aelys Humphreys sa Stockholm univerziteta.

"Iz ove studije prvi put imamo pregled o tome koje su biljke već izumrle, odnosno koliko se to brzo događa", dodala je ona.

Među biljkama kojih više nema na našoj planeti spada i čileansko sandalovo drvo, koje je masovno korišteno za proizvodnju esencijalnih ulja.

Naučnici iz Kraljevske botaničke bašte Kju i sa univerziteta u Stockholmu zaključili su da je 571 vrsta biljaka nestala i da je to dva puta više nego izumrlih ptica, sisara i amfibija (ukupno 217 vrsta).

Naučnici vjeruju da ovo nije stvarna slika i da je mnogo više biljaka nestalo.

Jedna od pozitivnih stvari je to da su neke biljke, za koje se mislilo da su izumrle, ponovo pronađene, poput čileanskog šafrana.

Sav život na Zemlji zavisi od biljaka, jer one obezbjeđuju kiseonik koji udišemo i hranu koju jedemo.

Izumiranje biljaka može dovesti do izumiranja drugih organizama koji zavise od njih. Primjer su neke vrste insekata koji biljke koriste za ishranu ili za polaganje jaja.

Izumiranje biljaka je loša vijest za sve vrste, rekla je doktorka Ejmera Nik Laghada, istraživačica u Kraljevskoj botaničkoj bašti.

"Opstanak miliona drugih vrsta zavisi od biljaka, uključujući i ljude. I sada pošto znamo bez kojih biljaka ostajemo, moramo ih ponovo zasaditi i čuvati, kako bi sačuvali i druge organizme", objašnjava ona.

Istraživači kažu da se vrlo brzo moraju preduzeti određene mere za zaustavljanje izumiranja biljaka:

- Bilježenje vrsta biljaka širom svijeta
- Obnavljanje herbarijuma, koji čuvaju biljne uzorke
- Podrška botaničarima koji se bave istraživanjima
- Učiti djecu da prepoznaju biljke koje rastu u njihovom okruženju.

Doktor Rob Salguero Gomez sa Oxforda, koji nije radio na ovoj studiji, rekao je da prvo moramo shvatiti kako, gdje i zašto je gubitak biljaka važan i to ne samo za ekologe, već za cijelo ljudsko društvo.

"Mi direktno zavisimo od biljaka koje koristimo u ishrani, za zaštitu od sunca i građevinske materijale, a indirektno za stvaranje kiseonika i poboljšavanje mentalnog zdravlja, jer je općepoznato da boravak u prirodi opušta ljude", kaže on.

NEMA KOMENTARA