Zanimljivo / Rolanje jezika već godinama muči genetičare: Stečena ili naučena osobina

08. 12. 2019. u 15:50:00 Radiosarajevo.ba

Shares:0

Istraživanja su pokazala da između 65 i 81% ispitanika može da urola jezik u oblik sličan takosu (ili palačinki). 1940. godine pionir genetike Alfred Štertevan objavio je studiju u kojoj je istakao da rolanje jezika, ili, kako je on to nazvao - "mogućnost da savijete bočne strane jezika", možda zavisi samo od jednog dominantnog gena.

Sjećate li se lekcija genetike na časovima biologije? Čuli ste priču o Gregoru Mendelu i njegovim eksperimentima, a možda ste nakon toga sa drugarima iz razreda tražili ko ima "autostoperski palac" (ekstremno savitljiv) ili kome se već nazire "udovičin špic". Ove odlike zasnivaju se na samo jednoj genskoj varijaciji - što ih čini savršenim kao primjere za genetiku.

Mogućnost da urolate jezik nije genetski uslovljena. Vjerovatno biste svi to mogli - samo kad biste naučili kako, piše curiosity.com.

Nekoliko djece-ispitanika u početku nisu mogli da obave ovu radnju, ali su je kasnije ipak savladali.

Genetičar Taku Komai je 1951. godine zapazio da je samo 54% djece u Japanu moglo da urola jezik prije šeste godine života, dok je taj procenat porastao na 76% do puberteta. Ovaj eksperiment je pokazao da više od 20% djece ima mogućnost da nauči kako da urola jezik - što je veliki udarac teoriji koja nalaže da je to čisto genetksa osobina.

Eskperiment Takua Komaija inspirisao je kasnije naučnike da nastave da se bave ovim problemom - najprije u svima omiljenoj "prirodnoj laboratoriji" za genetiku - jednojajčanim blizancima. U slučaju rolanja jezika identični blizanci nijesu dijelili ovu vještinu. Ovo pokazuje da, iako je ta sposobnost u nekoj mjeri uslovljena genetikom, nije baš toliko jednostavna kao što su objašnjavali u udžbenicima iz biologije. Rolanje jezika je, ispostavilo se, vještina sama za sebe...

NEMA KOMENTARA