Narodni običaji: Zašto žene danas ne bi trebale raditi kućne poslove

27.10.16. 14:01

Radiosarajevo.ba

Narodni običaji: Zašto žene danas ne bi trebale raditi kućne poslove — Arhiv / Ilustracija

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Svetu Petku, praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi.

Sveta Petka je slavna svetiteljka koja se smatra zaštitnicom žena, kao i čuvarkom siromašnih i bolesnih. Vjernici joj se obraćaju za pomoć kroz molitvu, posebno na današnji dan, tražeći spas od bolesti i drugih životnih nevolja.

Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru Svete Petke, za čiju vodu se vjeruje da djeluje iscjeljujuće na očne bolesti. Smatra se da je Sveta Petka ženski praznik, pa se ovoj svetici obraćaju žene svih vjera i nacija.

Prema narodnim običajima, danas žene ne bi trebale mijesiti, kuhati, šiti, prati veš ili raditi bilo koji posao u kući kako ne bi navukle gnjev svetiteljke i da im tokom godine ne bi trnule ruke. Danas mlade djevojke trebaju brati cvijeće i njime ukrasiti svoj dom kako bi u njima cijele godine vladala sloga i mir, dok se djevojčicama oblače nove haljinice kako bi ih u narednoj godini pratila sreća.

Djevojke bi trebale pojesti komad slavskog kolača i sačuvati mrvice, pa će te noći u snu vidjeti svoju sudbinu i budućeg muža.

Ko je bila Sveta Petka

Sveta Petka, historijska ličnost svrstana u red svetih, smatra se jednom od najvećih misionarki hrišćanske vjere i poštuje se u cijelom pravoslavnom svijetu. Vjeruje se da se na njenom grobu dešavaju čuda, a da je voda koja se obično nalazi pored njenih hramova ljekovita.

Rođena je u gradu Epivatu, kod Kalitrakije u Maloj Aziji krajem 10. vijeka, poticala je iz imućne i pobožne porodice, a prema nekim izvorima porijeklom je Srpkinja. Zamonašila se nakon smrti roditelja u crkvi Svete Sofije u Carigradu, a poslije toga je provela godine u pustinji u postu, molitvi i usamljeničkom životu. Prema predanju, u snu joj se javio anđeo i uputio je u otadžbinu da širi vjeru Hristovu, piše Blic. Njene mošti su prenošene mnogo puta, a na molbu kneginje Milice, počivale su i u Beogradu. Danas se u kapeli Svete Petke nalazi samo njen mali prst.