Nikad se to nije desilo / More u Sibiru ključa, a vrela metana izbijaju na površinu

21. 10. 2019. u 08:32:00 Radiosarajevo.ba

Shares:0

Ekspedicija na Istočnosibirsko more otkrila je ono čega su se klimatolozi dugo plašili: nakon izvanredno toplog ljeta vrela metana izlaze na površinu nakon topljenja zamrzutog materijala u podmorju.

Metan je plin koji dvadesetak puta uspješnije zadržava sunčevu toplinu u atmosferi i tako doprinosi globalnom zagrijavanju. Vremenom učinak postaje još gori – nakon 20 godina metan će zagrijati atmoferu 80 puta više, a nakon stoljeća 34 puta više nego što bi to učinila ista količina ugljikova dioksida.

U Sibiru i arktičkom podmorju, procjenjuje se, nalazi se oko 1.600 milijardi tona metana, što je otprilike dva puta više nego što tog plina ima trenutno u atmosferi. Nastao je raspadanjem živih bića, životinja i biljaka u prahistorijskim močvarama, piše Net.hr.

Kako čovjek neprestano zagrijava planetu, tako se otapa sve više leda, a time i oslobađa metana koji je do sada bio zarobljen u ledu, jedino je pitanje koliko i kojom brzinom. Koliko je problem opasan najbolje je još 2014. sažeo prof. dr. sci. Jason Box: “Ako se i mali dio stakleničkih plinova zarobljenih na dnu Arktika – nadrljali smo”, prenosi Science Alert.

A koliko smo tačno nagrabusili pokušava doznati Igor Semiletov koji vodi skupinu od 70-ak naučnika. Prema dosadašnjim podacima, izmjerili su šest do sedam puta veću koncetraciju metana od uobičajene.

“Uočeno je more svjetlije od okoline, površine otprilike pet metara četvornih. Prilikom približavanja vidjeli smo kako ključa metan. Iznad vrela izmjerena devet puta veća koncentracija metana.

Nikada niko nije zabilježio ništa slično

Za razliku od uobičajene metode prikupljanja uzoraka vode zasićene metanom posebnim plastičnim stošcima, ovdje smo mogli jednostavno zagrabiti vjedrom i prebaciti u cilindre. Slično vrelo metana otkriveno je i idući dan“, stoji u izjavi tima koji nastavlja sa prikupljanjem uzoraka mora i sedimenta.

“Ovo je najveće i najmoćnije vrelo metana koje sam ikada vidio. Nikada niko nije zabilježio ništa slično”, komentirao je Semiletov.

Od svih potencijalnih rizika globalnog zatopljenja, odnosno posljedica malog povećanja temperature koji bi moglo nepovratno pokrenuti drastično zagrijavanje, oslobađanje zarobljenih stakleničkih plinova u arktičkom podmorju je najvjerojatnija. No za sada ni naučnici nisu jednoglasni koliko je izvjestan. Trenutno je otapanje permafrosta u arktičkom daleko veći izvor metana.

NEMA KOMENTARA