Mora rastu, gradovi nestaju: Katastrofa prijeti i Bosni i Hercegovini

Radiosarajevo.ba
Mora rastu, gradovi nestaju: Katastrofa prijeti i Bosni i Hercegovini
Foto: Express.hr / Da li nas čeka velika katastrofa

Američki naučnici koji su 2015. već predvidjeli uništenje Jadrana i oceana, sada dokazuju da će s obala morati bježati tri puta više ljudi!

Prije desetak godina najoptimističnija varijanta rasta razine mora što ju je predviđao UN-ov IPCC bio je još uvijek tek samo nekoliko centimetara, jednoznamenkasta brojka. Danas UN-ovo tijelo računa da će to biti 2,1 metar do kraja stoljeća uz globalno zagrijavanje klime od 3°C. I još uvijek nije riječ o prosječnom stavu naučnika, nego tek o najnižim brojkama o kojim se sa sigurnošću mogu složiti svi klimatolozi i centri za relevantne znanosti diljem svijeta.

Naučnici okupljeni oko Jamesa Hansena, koji je kao direktor Goddardovog instituta u NASA-i godinama ratovao protiv Georgea W. Busha, pri čemu mu je predsjednik preko svojih ljudi čak zabranjivao da istupa u javnost, danas sa sigurnošću govori o tome da čovječanstvo do kraja stoljeća treba očekivati rast razine mora od 2,3 metara po svakom stupnju zatopljenja više.

Ako bi zatopljenje svjetske klime uslijed čovjekovog zagađenja ugljičnim dioksidom do 2100. godine bilo 3°C, to bi onda za sobom povuklo rast razine mora od 6,9 metara. Kakav god rast razine mora bio, nekoliko stvari je sigurno. Prvo to da će ga biti. Drugo, čak i da čovječanstvo ovog trenutka prestane zagađivati planet spaljivanjem ugljena, plina i nafte, te krčenjem šuma, i tada bismo imali znatan rast mora, poplave i zbjegove.

Treće, more je od 1900. do 2016. godine poraslo za između 16 i 21 centimetara, kako gdje, a samo od 1993. do 2017. poraslo je za čak 7,5 centimetara. Najnovije istraživanje objavljeno na ovu temu u Nature Communications kaže da, koliko god da more bude raslo uslijed globalnog zagrijavanja i otapanja leda na Zemlji, broj miliona ljudi koji će morati bježati bit će puno veći nego što se do sada smatralo.

Sott Kulp i Benjamin Strauss s Princetona tako navode da na nadmorskim visinama do jednog metra diljem svijeta danas živi 250 miliona ljudi, a da do nadmorske razine od 10 metara živi čak jedna milijarda. Njih dvojica računali su scenarij po kojem bi se svijet do 2100. godine zagrijao za "samo" 2°C, što je nekakav cilj za zaustavljanje zagrijavanja atmosfere a da ne ode baš cijeli svijet kvragu, te su uzeli i to da bi u takvom svijetu more poraslo za dva metra.

Do 2050. Sarajevo će imati klimu kao Dallas u Texasu sada

Očito je o čemu je riječ; počeli su računati koliko bi ljudi moralo seliti čak i ako bi se ostvarila manje ambiciozna varijanta UN-ovih klimatskih ciljeva. Rezultat njihovog istraživanja je da će u tom slučaju do 2050. godine pred morem morati bježati najmanje 150 miliona ljudi, odnosno čak triput više nego što se do sada smatralo da bi se moglo dogoditi. Sjećamo li se izbjegličke krize s Bliskog istoka prema Europi 2015. i 2016.? Tada je u pokretu bio samo jedan milion ljudi...

Ovo istraživanje sada u kalkulaciju je uzelo puno preciznije satelitske modele tla i, naročito, to da će ljudi u obalnim područjima, kako doba klimatskih promjena bude prolazilo godinu za godinom, trpjeti sve gore ekstremne plime; zbog oluja ili bilo kojeg drugog prirodnog razloga. Pritom porast razine mora nije i jedino od čega će ljudi bježati. Tu su još suše, glad, ekstremne vrućine, ratovi za resurse, etnički sukobi, poplave... 

Što se razine mora tiče, brojke iz istraživanja znanstvenika s Princetona su neumoljive. I u ovoj priči Balkan prolazi posebno loše; ne baš kao Bangladeš, Vijetnam ili Nizozemska, ali toliko loše da je naša regija označena tako da se, uz ovakve brojke ekstremnih udara plima ionako naraslog mora u budućnosti, očekuje čak šest puta više ljudi kojima će Jadransko more poplaviti domove i koji će zbog toga morati bježati na suho.

U totalnim brojkama govorimo o tome da će, primjerice, za 30 godina s hrvatskog dijela Jadrana morati bježati oko 100.000 stanovnika čiji domovi, čak i ako neće biti direktno potopljeni, a mnogi zapravo i hoće jer porast mora od dva metra je užasno puno, onda će im plime i oluje činiti život nepodnošljivim u stvarnosti u kojoj će se naći na nekoliko desetaka centimetara iznad mora.

Iz studije je zanimljivo primijetiti još nešto. Autori su Scott Kulp i Benjamin Strauss. Expressov je zaključak da su, zbog političke stvarnosti velikih sila pri UN-u, oni bili prisiljeni napraviti izračun za scenarij pri kojem se Zemlja zagrijava samo 2°C do 2100. i da to znači rast mora od dva metra.

Jadran osuđen: Šta nas čeka ako temperature porastu za samo dva ili tri stepena

Prvo što je James Hansen, kao jedan od najvećih klimatologa današnjice, usto znanstvenik s dokazanim integritetom iz borbe protiv pro-naftaške administracije Georgea W. Busha, naprosto utvrdio da je riječ o 2,3 metara po metru. A kako znamo da je činjenica i to da smo danas na putu zagrijavanja od najmanje 3°C, osim ako čovječanstvo ne učini nešto radikalno, jasno je i to da je riječ zapravo o tome da nam prijeti sedam metara 2100., recimo da bi to bilo upola toliko do 2050. godine.

Ako neko još ne vjeruje, onda treba znati da su autori ove studije, Kulp i Strauss s Princetona, još 2015. dokazivali da Zemlji prijeti takvo otapanje Arktika, Antarktike, Grenlanda i glečera da ćemo uz ovakvo ponašanje s industrijskim zagađenjem do 2100. godine prouzročiti rast razine mora od između 4,3 i 9,9 metara. 

Njihovo istraživanje 2015. godine objavio je PNAS i s tim podacima Express je otada objavljivao niz grafika pomoću Google Eartha koje prikazuju na što će nalikovati i u koliko mjeri će stradati Zadar, Trogir i dolina Neretve među prvima i najgore, a zatim do koje će mjere biti devastirani, skoro potpuno uništeni Rijeka, Split, Dubrovnik, otoci svi redom... Ta naučna studija u četiri godine koje su prošle u međuvremenu, pokazala se do danas zabrinjavajuće tačnom, koliko god je u doba objave djelovala katastrofično.

Prema njihovim podacima, delta Neretve, skupa s Pločama i Metkovićem, nestati pod morem, a da će na tom mjestu zjapiti zaljev do duboko u BiH, zapravo do pola puta do Mostara.

Međutim, općenito se pokazuje unazad desetljeća i pol da su se svi scenariji klimatskog uništenja oko kojih su se industrijske sile uspijevale dogovoriti, ispostavili kao totalno neodrživo preoptimističnima. Ako danas, krajem 2019. godine, uzmemo studiju Kulpa i Straussa iz 2015. o rastu mora do između 4,3 i 9,9 metara, prvo ćemo primijetiti da to savršeno odgovara procjeni Hansena i njegovih klimatologa o 2,3 metara po svakom stepenu zagrijavanja, te u slučaju da jurimo u propast od 3°C do 2100. godine, piše Express.

Što je u tom slučaju s poplavama i prodorima mora tamo gdje ljudi žive danas?

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije