RSE / Borba protiv globalnog zagrijavanja: Naučnici već godinama upozoravaju

08. 02. 2019. u 07:44:00 Radio Slobodna Evropa

Shares:7

Nauka već godinama upozorava na klimatske promjene koje često uzrokuju vremenske katastrofe, ljudske žrtve i velike štete, no uprkos pesimističnim prognozama i upozorenjima mnogi političari, ali i građani, u najrazvijenijim zemljama to ne shvataju dovoljno ozbiljno, pišu svjetski mediji.

Globalno zagrijavanje se dešava – ovdje i sada

Prema dokumentovanim naučnim istraživanjima o klimi na Zemlji, temperature u protekle dvije decenije imaju trend brzog rasta što odgovara naučnom konsenzusu da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim aktivnostima, jer su povećani nivoi stakleničkih plinova - kao što je ugljen dioksid i metan, piše Njujork tajms (The New York Times).

Naučnici NASA-e u srijedu su objavili da je 2018. godina bila četvrta najtoplija godina u posljednjih 140 godina - koliko se vrše toplotna mjerenja. Isti podatak objavila je i američka Nacionalna administracija za okeane i atmosferu (NOAA). NYT naglašava da obje studije sugerišu kako će otapanje polarnih ledenih kapa dovesti do još ekstremnijih vremenskih uvjeta.

Rezultati brzog zagrijavanja mogu se vidjeti iz toplinskih valova i produženih suša u Australiji, do poplava u obalnim područjima Sjedinjenih Država, te u nestajanju arktičkog leda i smanjenju glečera. Naučnici su povezali klimatske promjene s destruktivnijim uraganima kao što su Mihael i Firenca od prošle godine, ili polarna hladnoća od prošle sedmice u srednjoj Americi.

„Više ne govorimo o situaciji da je globalno zagrijavanje nešto što će biti u budućnosti“, rekao je Garvin Šmit (Garvin A. Schmidt), direktor NASA-inog Godar Instituta za istraživanje svemira, koji je napravio analizu. „To je ovdje. Sada“, rekao je on.

Pored toga što je bila četvrta najtoplija godina, 2018. je u Sjedinjenim Državama bila i četvrta najskuplja godina za štete nastale od vremenskih katastrofa, odnosno prva godina kada su požari uzrokovali veće troškove od uragana. Zbog vremenskih neprilika potrošeno je 91 milijarda dolara, što je ipak manje u odnosu na 2017.godinu, kada su katastrofe uzrokovale rekordnu štetu od 306 milijardi dolara.

„Ali to odražava širi trend češćih i intenzivnih ekstremnih vremenskih događaja, uključujući uragane, poplave, suše i požare za što naučnici tvrde da se mogu očekivati i u budućnosti“, napisao je Njujork tajms podsjećajući kako se godišnje globalno rangiranje temperature najčešće objavljuje sredinom januara, ali je djelomično zatvorena vlada spriječila savezne naučnike da završe analizu.

Australija gori dok se SAD smrzavaju

"Imamo dokaze da [će povećanje temperature utjecati] na zdravlje, ekonomski rast, produktivnost rada, poljoprivredu, kriminal i sukobe", izjavio je dr. Amir Jina, asistent na ekonomiji zaštite okoliša i razvoja na Harris školi za javne politike Univerziteta u Čikagu, prenosi list Forbs (Forbes) i navodi kako su uprkos naučnim istraživanjima mnogi još uvijek skeptični po pitanju globalnog zagrijavanja.

Iako je 2019. bila hladan start za SAD, jer je Čikago krajem januara imao hladnije temperature od Antarktika, polarni vorteks - koji je s Arktika lutao ka jugu - ne ukazuje na hlađenje klime. U isto vrijeme Australija prolazi kroz najpaklenije vrućine, piše Forbes, pozivajući se na tek objavljena naučna istraživanja o klimatskim promjenama. „Ne samo da su teške snježne oluje moguće u klimatskim uvjetima zagrijavanja, one su čak i vjerojatnije", navodi Nacionalna administracija za okeane i atmosferu.

S obzirom na to da su promjene temperature regionalno različite, nisu svi dijelovi svijeta podjednako doživljavali zagrijavanje, navodi list ističući kako naučna istraživanja o globalnom zagrijavanju ne pokreću američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je negirao klimatske promjene i koji se povukao iz razgovora o globalnom zagrijavanju. „Ali to motiviše slobodno tržište, što bi moglo da učini američkog predsjednika i njegove pozicije impotentnim“, zaključuje list.

Iako je australijska javnost svjesna globalnog zagrijavanja – jer tome neposredno i svjedoči – „država nema mnogo opcija, sve dok se proizvodnja električne energije oslanja na ugalj i prirodni gas, piše Kevin Silverstein u svom komentaru za Forbs. On dodaje kako ni toj državi ne nedostaje cinika po pitanju globalnog zagrijavanja – spominjući Maurisa Njumana (Maurice Newman), glavnog poslovnog savjetnika bivšeg australijskog premijera, koji tvrdi da se „nauka ne računa“ i da je borba protiv klimatskih promjena dio „globalne zavjere“ Ujedinjenih nacija.

„Klimatske promjene su stvarne. Promjena nije laka. U nekim slučajevima, vode je političari. Ili se time bave multinacionalne kompanije koje su kolektivno jače od bilo kakvog otpora. Svi razumiju da su ekonomija i životna sredina neopozivo povezani - da budućnost planete, bukvalno, zavisi od eko-odgovornog upravljanja“, napisao je Silverstejn za Forbs.

Amerikanci žele ali ne vjeruju u promjene

Osvrnuvši se na velike ljudske gubitke i značajne materijalne štete uzrokovane vremenskim katastrofama u Americi prošle godine, te uprkos činjenici da je Donald Tramp (Trump) u ovogodišnjem govoru o stanju nacije – koji je prilika za definisanje i određivanje prioriteta države – u potpunosti ignorisao globalno zagrijavanje i klimatske katastrofe, Amerikanci su zabrinutiji više nego ikada, napisao je Nsikan Akpan u svom komentaru za PBS.

Većina Amerikanaca, njih 73 posto, vjeruju da se globalno zagrijavanje događa i žele promjenu, napisao je PBS i dodao da je analiza, koju je krajem prošle godine objavio Yale program za komunikaciji o klimatskim promjenama i Univerzitetski centar za klimatske promjene George Mason, pokazala da su se „demokratske brige o ovoj temi povećavale s vremenom, ali i da je zbog globalnog zagrijavanja zabrinuto više republikanaca nego ranijih desetljeća - njih 32 odsto“. Istraživanje je također utvrdilo da samo polovina registrovanih birača vjeruje da može promijeniti odluke svojih lokalnih vlasti i biznisa, a da puno manje njih vjeruje da mogu utjecati na državne, federalne i korporativne akcije.

„Američki glasači, uključujući republikance, žele 'Zeleni novi dogovor“ (Green New Deal) ali i više fosilnih goriva“, tvrdi PBS i ističe da bi 'Zeleni novi dogovor' mogao biti „most između dvije partije“, jer ga je predložila Demokratska stranka – kao „masivan program ulaganja u čiste energetske poslove i infrastrukturu“, a koji bi pokrenuo tranziciju ka čistoj energiji kroz ciljana ulaganja u mrežnu infrastrukturu, energetsku efikasnost i zelenu ekonomiju.“

Iako sve veći broj Amerikanaca izražava podršku prelasku na zelenu energiju - manji, ali značajan broj i dalje želi fosilna goriva, napisao je PBS dodavši kako taj „paradoks može objasniti zašto su američki birači u velikoj mjeri krivi za klimatske promjene“. Na pitanje ko bi trebalo da se bavi globalnim zagrijavanjem, većina Amerikanaca - tri od četiri - krive korporacije i industrije koje proizvode znatnu količinu stakleničkih plinova koji pokreću globalno zagrijavanje. Međutim, gotovo isti broj - 67 do 68 posto - krivi sebe, Kongres i predsjednika“, napisao je PBS.

Međugeneracijska pravda

U rubrici „Mišljenja“ za britanski Gardijan (The Guardian), novinar i autor romana 'Zid', Džon Lankester (John Lanchester) poručuje da su klimatske promjene najsmrtonosnije naslijeđe koje ostavljamo budućim generacijama.

Lankester kaže da je tokom rada na romanu shvatio da je opsjednut međugeneracijskom neravnopravnošću ili konkretno – „pitanjem intergeneracijske nejednakosti povezane s klimatskim promjenama“, te da je na koncu shvatio kako će za buduće generacije cijene nekretnina, penzije ili štednja biti beznačajni u poređenju s efektima globalnog zagrijavanja.

„Ako pogledate izvještaje UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, kao i projekcije o tome kako će izgledati topliji svijet, i koliko brzo to može doći, shvatate da se suočavamo s perspektivom najradikalnijeg oblika međugeneracijske nejednakosti koju je svijet ikada vidio. To bi bio svijet u kojem različite generacije nemaju samo različite verzije društvenog i ekonomskog ugovora, već odrastaju s fundamentalno različitim mapama svijeta. Svijet četiri stepena topliji - svijet za kojim se krećemo, u nekim od najgorih scenarija - je svijet poplava, suša, pretoplih gradova i obala, propadanja usjeva, nezapamćenih nivoa masovne migracije, i sve to stiže u jazu između tri ili čak dvije generacije.

Potreba za međugeneracijskom pravdom po pitanju klime ne bi mogla biti jača. Perspektiva u kojoj našim potomcima ostavljamo slomljen svijet je najjasniji poziv na akciju o klimatskim promjenama koji ćemo ikada dobiti“, prenosi Gardijan.

NEMA KOMENTARA