Agenti Facebooka: Oni odlučuju šta je govor mržnje, a šta sloboda govora

Radiosarajevo.ba
Agenti Facebooka: Oni odlučuju šta je govor mržnje, a šta sloboda govora
Sigurnost je na visokom nivou u ovoj zgradi, od cigle na zapadnom obodu Berlina. Unutra, natpis upozorava: "Svi bez značke su potencijalni špijuni!"

Na pet spratova, stotine muškaraca i žena sjedi u redovima po šest i radi za kompjuterima. Svi su potpisali ugovore o povjerljivosti. Četvero specijalista za traume su im na raspolaganju sedam dana nedjeljno, prenosi Nedeljno.rs.

To su agenti Facebooka. I imaju ovlaštenje da odluče šta je govor mržnje a šta sloboda govora.

Ovo je centar za brisanje, jedan od Facebookovih najvećih, sa više od 1.200 moderatora sadržaja. Oni brišu sadržaj – od terorističke propagande do nacističkih simbola i zlostavljanja djece – koji krši zakone ili društvene standarde.

Njemačka, gdje je na snazi strog zakon o online govoru mržnje, postala je laboratorija za jedno od najhitnijih pitanja kojima se vlade danas bave: kako i da li regulisati najveću društvenu mrežu na svijetu.

Širom svijeta, Facebook druge platforme suočene su sa kritikama zbog dezinformacija, govora mržnje i manjkave politike zaštite podataka.

U Indiji, sedmoro ljudi pretučeno je nasmrt poslije lažne, viralne poruke na Facebookovoj chat mreži WhatsApp. U Mianmaru, nasilje protiv Rohinja manjine je podstaknuto, dijelom, i dezinformacijama koje se šire na Facebooku. U Sjedinjenim Državama, Kongres je pozvao Marka Zuckerberga, izvršnog direktora Facebooka, da svjedoči o nesposobnosti kompanije da zaštiti privatnost podataka, piše New York Times.

Evropa, a naročito Njemačka izdvojile su se kao defakto regulatori industrije sa uticajem koji se širi van njihovih granica. Obrušavanje Berlina na govor mržnje zakonom koji je na snagu stupio 1. januara, pomno prate i druge zemlje. A njemački zvaničnici igraju veliku ulogu u jednom od najagresivnijih poteza Evrope da obuzda tehnološke kompanije. Tu su i stroža pravila o zaštiti privatnosti koja su na snagu u Evropskoj uniji stupila 25. maja i podstiču globalne promjene.

Zuckerberg se pred Evropskim parlamentom pojavio 22. maja i izvinio zbog štete koju je Facebook naneo.

"Bilo da su u pitanju lažne vesti, strano uplitanje u izvore ili dizajneri koji zloupotrebljavaju podatke korisnika, nismo dovoljno široko sagledali svoju odgovornost", rekao je on.

U zemlji Holokausta, posvećenost borbi protiv govora mržnje je jednako velika kao i posvećenost slobodi govora. Hitlerov "Majn kampf" je dostupan samo u označenoj verziji. Svastike su zabranjene. Podsticanje mržnje se kažnjava i sa do pet godina zatvora.

Ali zabranjeni postovi, slike i video-snimci rutinski opstaju na Facebooku i drugim društvenim platformama. Sada su kompanije koje sistematski ne uspijevaju da uklone "očigledno ilegalan" sadržaj u roku od 24 sata suočene sa kaznama do 50 miliona eura.

Centar za brisanje prethodi zakonu ali je njegov rad dobio novu dimenziju hitnosti. Svakog dana, moderatori sadržaja u Berlinu, koje je unajmila firma sa strane i koji rade ekskluzivno na Facebooku, prolaze kroz hiljade postova koje su korisnici označili kao uznemirujuće ili ilegalne i donose odluku: ignorisati, obrisati ili "eskalirati" globalnom timu Facebookovih advokata.

Neke odluke da se post obriše su lake. Postovi o demantovanju Holokausta i genocidni ratovi protiv određenih grupa kao što su izbjeglice se očigledno skidaju.

Drugi i nisu tako očigledni. Dan prije nego što je zakon stupio na snagu, 31. decembra, jedan desničarski političar reagovao je na arapski tvit o Novoj godini koji je postavila policija Kelna i optužio ih za umiljavanje "varvarskoj, muslimanskoj bandi grupnih silovatelja".

Zahtjev da se blokira screeshot političarevog posta stigao je do Nilsa, 35-godišnjeg agenta u berlinskom centru za brisanje. On je procijenio da post može da ostane. Kolega je smatrao da ga treba skinuti. Na kraju, post je poslat advokatima u Dablinu, Londonu, Silicijumskoj dolini i Hamburgu. Do popodneva je obrisan izazvavši lavinu kritika na račun novog zakona poznatog i kao "Facebookov zakon".

"Mnoge odluke su jasne", kaže Nils. Facebook, zabrinut za njegovu sigurnost, ne dozvoljava mu da objelodani prezime. "Ali postoji i sadržaj koji je na granici."

Komplikovani slučajevi izazivaju zabrinutost da je prijetnja visokih kazni i 24 sata da se donese odluka ohrabrila "pretjerano blokiranje" kompanija.

Ultradesničarska stranka Alternativa za Njemačku, bučan i vješt korisnik društvenih medija, brzo je saopštila da je ovo "kraj slobode govora". Organizacije za zaštitu ljudskih prava upozorile su da zakon može da posluži kao inspiracija autoritarnim vladama.

Drugi tvrde da zakon jednostavno daje privatnoj kompaniji previše ovlaštenja da odluči šta potpada pod nelegalni govor mržnje u demokratiji, argument koji Facebook koji voli volonterske smjernice smatra nezakonitim.

Više čitajte na ovome linku

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije