Hrvatski stručnjak otkriva: Munja u 84 odsto slučajeva ubija muškarce

Vijest o smrti Sarajlije Irema Karišika, koji je u Podstrani blizu Splita nastradao od udara groma, potresla je javnost u BiH. Irem je u vrijeme nevremena bio na plaži s djevojkom koja je u fatalnom trenutku bila kraj njega. Djevojka je prošla neozlijeđena.

Tragedija / Split: Potvrđeno da je od udara groma stradao Irem Karišik

Kako dolazi do ovakvih nesreća i kako to da je djevojka prošla neozlijeđena? O ovome je za Slobodnu Dalmaciju govorio Slavko Vujević, profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.

"Kada munja udari u more, njezina se struja, zbog dobre vodljivosti morske vode, širi u svim smjerovima. Mladić se našao na putu toj struji, dok je djevojku ona zahvatila u manjoj mjeri. Imala je sreće, a on nije – kaže prof. Vujević te nastavlja:

"Jedna od osnovnih stvari u mojim predavanjima o osobnoj zaštiti od munje je da se ne smijete kupati za vrijeme olujnog nevremena, biti u čamcu i loviti ribu. Ne smijete voziti bicikl, voziti se na kamionu... Jednostavno ne smijete stršiti iznad tla. Dobro je skloniti se u duboku šumu ili ispod dalekovoda, ali ne pod osamljeno stablo ili blizu metalnog stupa – objašnjava naš sugovornik.
Najopasnije pod osamljenim stablom

Nastavlja da more čak nije najopasnije mjesto za vrijeme grmljavinskog nevremena, jer je mala vjerojatnost da kad munja pogodi u more to bude u vašoj blizini. Najopasnije je biti na vrhu brda i pod osamljenim stablom.

Podsjeća da je prije 15-ak godina na plaži hotela "Lav" švedski državljanin poginuo od udara munje kad se sklonio ispod bora. Prije nekoliko godina u Kaštelima je poginula djevojka koja se sklonila ispod stabla.
"Ljudi griješe jer ne vode računa o opasnosti. U SAD-u se čak četiri posto svih smrtnim slučajeva događa na golf terenima zbog udara munje. Razlog tomu je što ljudi ignoriraju kad se približava olujno nevrijeme, računaju da će proći, pa se sklone pod osamljeno stablo ili ostanu na terenu", kaže Vujević za Slobodnu Dalmaciju.

Prof. Vujević upozorava da munja može udariti i dok se sprema olujno nevrijeme, odnosno prije nego počne padati kiša.

Postoji osobna zaštita o kojoj ljudi, napominje naš sugovornik, ne vode računa. Ljeta su posebno opasna. 

"Olujno nevrijeme nastaje uglavnom ljeti jer se zagrije tlo, vrući zrak se diže uvis i stvaraju se olujni oblaci, dok je u zimskom razdoblju, prije ovih klimatskih promjena, to bila rijetkost. Kod nas ima oko 40 grmljavinskih dana godišnje, u Švedskoj samo 10-ak, a u Ekvadoru oko 200.  Statistike kažu da u 91 posto slučajeva kad se dogodi udar munje strada samo jedna osoba. No, tu je i onih preostalih devet posto slučajeva. 

"Prije dvije godine je od jednog udara munje u Norveškoj stradalo više od 300 divljih sobova jer su bili na zaleđenom tlu koje je vrlo otporno pa se stvorio veliki napon između njihovih kopita.

 
Šanse za preživljavanje

Najnovije spoznaje, nastavlja profesor, zbog boljeg prikupljanja informacija diljem svijeta pokazuju da ima puno više umrlih nego što se dosad mislilo.
Pa kolike su šanse za preživljavanje nakon udara munje?

"Ako osoba nije doživjela izravan udar u glavu ili joj struja munje nije prošla kroz srce, onda su šanse velike. No, mladić u Postrani je imao izravan udar munje jer je bio u vodi i struja mu je prošla kroz tijelo. To se u pravilu ne može preživjeti – objašnjava prof. Vujević.

Udar munje u neposrednoj blizini se preživljava bez trajnih posljedica.

"Osoba se može onesvijestiti i to višekratno. Onda ljudi na selu rade veliku glupost tako što žrtvu iznesu na kišu i zakopaju je u zemlju tvrdeći da će joj to izvući struju munje iz tijela. U automobilu ste relativno dobro zaštićeni, ali je opasno ako vas munja udari tijekom vožnje jer tada možete od straha sletjeti s ceste.

Za kraj, profesor Vujević otkrio je podatak:
"U 84 posto slučajeva žrtve udara munje su muškarci. Naime, žene su pametnije i sklone se ako nadolazi grmljavinsko nevrijeme, kaže Vujević za Slobodnu Dalmaciju.