Kako su nastali 'Leteći medvjedići'

05. 10. 2012. u 18:40:08 Radiosarajevo.ba

Shares:0


''U šumarku skrivenom medvjeda je malih dom,
oni čak i lete, pogledajte!

Neki ljudi okrutni, opasni k'o zmaj
Slistili bi taj pravi mali raj!

No neće, neće bogme moć' jer mali medvjedi će doć'
K'o jedan borit će se svi i šumu spasiti!

Ako voliš planinu, rijeku i cvijet
Primit će te odmah u svoj šumski svijet,
Ti čudesni maleni Leteći medvjedi!''

Leteći medvjedići (The Little Flying Bears) animirana je televizijska serija nastala u koprodukciji Zagreb Filma i kanadske CinéGroupe prvi put emitovana 1990 godine. 

Leteći medvjedići dječji su miljenici već godinama, a ova simpatična šumska bića čija je vrsta zamišljena kao kominacija minijaturnih medvjedića sa krilima, vješto kombinuje fantastične pustolovine u realističkom okruženju.

Malena krila, koja glavnim likovima omogućuju let, dodaju novi misterij medvjedićima i još više produbljuju dječju maštu, a ekološke teme svake epizode omogućuju djeci da postanu svjesna važnosti zaštite okoliša za čistiji i zdraviji svijet oko nas.


Serija je proizvedena u hrvatsko-kanadskoj koprodukciji, a autori, začetnici i kreatori likova i serije su Dušan Vukotić, Pero Kvesić i Neven Petričić. Počela se proizvoditi još 1988. godine, a prvi serijal rediteljsko je djelo Jeana Sarraulta, dok je drugi režirao Michele Lamire.

Snimljeno je sveukupno 39 epizoda (18 po sezoni) u trajanju po 26 minuta, a do sada je serija prodana u stotinjak zemalja širom svijeta.

U vrijeme prvog prikazivanja kod nas se mogao se pronaći i album sa samoljepljivim sličicama koje su mnogi od nas vrijedno sakupljali. Sličice su se nalazile u čokoladicama (nešto kao Životinjsko carstvo), a album je ujedno poslužio i kao igra koju se igralo sa kockicama i na koju su se ljepile sličice.


Mjesto radnje je stoljetna šuma gdje ljudska noga nije nikada kročila, tamo je dom fantastične zajednice životinja koju predvodi mudri stari medvjed Platon.

U tome mu pomažu leteći medvjedići, među kojima najviše Tina i Dado koji uvijek slušaju njegove savjete, baš kao i savjete sove zvane Grga. U svakoj epizodi krilati medvjedići pokazuju kako hrabrost i maštu u prevladavanju opasnosti i vraćanju sklada u njihov dom - šumu.


Najveće probleme pritom im prave lasice Smradac i Smucalo, kao i strašni pauk Grozela, koji šumu zagađuju otpacima ljudskog napretka. Na velikom odlagalištu smeća u blizini šume često nalaze razne konzerce, naftu, sprejeve i ostale otpatke, te neprestano traže načine da poremete želju letećih medvjedića za mirom i radošću.

U spletkama im se često pridruži i zbunjena zmija zvana Sliniša. No najzaposleniji među medvjedićima, Tina, Dado, blizanke Jasmina i Latica, te braća Joško i Janko srećom uvijek uspiju poremetiti planove nestašnih lasica.


Kako su nastali 'Leteći medvjedići'

''Sve je krenulo tako što mi je Dušan Vukotić došao i rekao otprilike ovako: 'Hajde da smislimo seriju crtanih filmova koju ćemo uspjeti plasirati po svijetu, da bude komercijalno uspješna!' Vukotić je bio iskusan i mudar. Znao je mnogo, ali je znao i što ne zna. Ovo posljednje je rješavao tako što je znao one koji to znaju'', ispričao nam je Pero Kvesić, autor i jedan od začetnika ideje o Letećim medvjedićima.

Nakon što su napravili elaborat i izradili prve dvije epizode od 15 minuta, kontaktirali su moguće koproducente, od kojih su kanađani bili najozbiljniji zainteresirani.

Pero Kvesić u svom domu u Zagrebu

Kvesić je u tome periodu govorio engleski, diplomirao sociologiju i imao iskustvo boravka od godinu dana u Sjedinjenim Američkim Državama, a uz to je bio književnik sa iskustvom pisanja scenarija za televiziju.

''Vukotić i ja smo se sastajali nekoliko mjeseci po nekoliko puta tjedno. Ja sam dolazio svaki put s tri-četiri ideje, a on ih odbacivao, ali uvijek objašnjavajući zašto, iz čega sam ja učio. Pouka svega može se zažeti da nešto novo, što želi biti komercijalno uspješno, mora imati u sebi 95% staroga, da bi bilo razumljivo i lako prihvaćeno, te 5% novoga da bi se razlikovalo od svega prethodnog. Naposljetku smo se odlučili za medvjede, kao životinje koje žive posvuda po svijetu, a svuda spadaju u omiljene životinje. Dodali smo im tri elementa: mali su, lete i brinu se za ekologiju. Posljednja dilema bila je koliko bi bili veliki u stvarnosti. Dvoumili smo se između pola metra i desetak centimetara, pa je prevagnulo više elemenata za ovo drugo'', prisjeća se Pero Kvesić.

Slikovnice i knjige za djecu

Kada pogleda unatrag, Kvesić kaže kako mu je žao što nisu nastavili sa slikovnicama i knjigama za djecu sa Letećim medvjedićima. Izdano je osam slikovnica početkom devedesetih godina (dvije serije), ali nije izdana treća serija, niti je izdanje ikada ponovljeno i nastavljeno s drugim knjižicama. 

Na jednoj su verziji, kako kaže, radili nekoliko mjeseci, no nažalost, ona nije prošla. Kanili su napraviti nekoliko desetaka filmova u trajanju od 5 minuta, koji bi se mogli spojiti u jedan duži film za kino dvorane.


Na upit postoji li šansa da nekad u budućnosti ponovo gledamo Leteće medvjediće u nekoj novoj verziji, Kvesić kaže da sada ne vidi nikakvu mogućnost za nastavak.

Ipak, originalni Leteći medvjedići nikad neće biti zaboravljeni, te će ostati dio našeg djetinjstva i perioda kojeg ćemo se uvijek rado sjećati!

Za sve ljubitelje crtića:

Crtići našeg djetinjstva

NEMA KOMENTARA