Lektira / Znate li ko je inspirirao braću Grimm za bajku o Snježani i sedam patuljaka

06. 08. 2019. u 12:29:00 Radiosarajevo.ba

Shares:9

U muzeju u njemačkom Bambergu izložena je nadgrobna ploča plemkinje čiji se detalji iz života umnogome podudaraju sa bajkom uz koju su generacije djece odrasle.

Nekada davno, muzej u šarmantnom njemačkom gradiću dobio je davno izgubljenu nadgrobnu ploču.

Na toj ploči stajalo je ime Marija Sofija von Ertal, baronica koja je, kako se vjeruje, poslužila braći Grimm kao inspiracija za bajku Snježana i sedam patuljaka.

Njena nadgrobna ploča je obnovljena i izložena u muzeju u Bambergu u južnoj Njemačkoj. Poklonila ju je porodica koja ju je pronašla.

Direktor muzeja kaže da je Sofijin život poslužio kao osnova za Snježanu.

Baronica je odrasla u dvorcu u mjesto Lor na Majni, oko 100 kilometara zapadno od Bamberga u Bavarskoj. Preminula je 1796. godine.

"Njena životna priča bila je malo poznata do početka 19. vijeka", kaže za BBC Holger Campkens, direktor muzeja.

Bajka o Snježani, koju su napisali Jakob i Wilhelm Grimm, objavljena je 1812. Svjetsku slavu stekla je zahvaljujući crtanom filmu Walta Disneya iz 1937. godine.

Ipak, bilo je još dosta adaptacija.

"Braća Grimm su pisala knjige na osnovu priča lokalnog stanovništva", naveo je Campkens.

"Postoje određeni nagovještaji, ali ne možemo sa sigurnošću tvrditi da je po Sofijinom liku nastala Snježana. Danas kada pravite film o historijskoj ličnosti, imate i element fikcije. Čini mi se da je i ovdje to slučaj. Historijska osnova postoji, a izmišljeni su neki elementi.

Bajka o Snježani sadrži neke općepoznate elemente: pokvarenu i ljubomornu maćehu koja kuje zavjeru da ubije Snježanu, čarobno ogledalo koje odgovara sa "Snježana" kada maćeha pita: "Ogledalce, ogledalce moje, kaži mi na svijetu, najljepši ko je?", otrovna jabuka koju je spremila maćeha, sedam patuljaka koji brinu o Snježani i rade u rudniku i princa koji pronalazi Snježanu u staklenom kovčegu i zatim je spašava.

Braća Grimm su dugo živjela blizu mjesta Hanau, koje je udaljeno 50 kilometara od Lora na Majni.

Tokom 1980-tih lokalni historičar Karlheinz Bartels istraživao je da li između Sofijinog života i bajke postoje sličnosti.

Sofijin otac, plemić Filip Kristoph von Ertal, ponovo se oženio nakon smrti prve supruge. Sofijina maćeha važila je za dominantnu ženu koja favorizuje rođene ćerke.

Lor je bio poznat po proizvodnji predmeta od stakla i ogledala. Sofijin otac bio je vlasnik fabrike ogledala, a u muzeju u tom gradu ponosno je istaknuto jedno od njih.

U bajci se pominje i strašna šuma. Blizu Lora postoji šuma koja je u to vrijeme poznata po opasnim divljim životinjama, kao i pljačkašima koji su vrebali.

Snježana je trčala preko sedam gora prije nego što je došla do kolibe u kojoj žive patuljci. Oni su radili u rudniku. Nedaleko od Lora zaista je postojao rudnik.

Patuljci i/ili djeca su u to vrijeme zaista radili u rudniku i nosili su zaštitne ogrtače.

Neki značajni dijelovi bajke očigledno nisu nastali na osnovu detalja iz Sofijinog života - stakleni kovčeg, otrovna jabuka i princ spasilac.

Sofijin život nije imao sretan završetak kao u bajci - oslijepila je u mladosti, a umrla je neudata u manastiru, u 71. godini.

Campkens je rekao da mermerna nadgrobna ploča ima gornji sloj krede koji krije inskripciju, pa je potrebno postupati sa oprezom.

"Ovdje počiva plemenita heroina hrišćanstva, poslije pobjede vjere spremna na preobraženje i uskrsnuće".

Poruka je značajna i zbog činjenice da u vrijeme kada je Sofija živjela, žene obično nisu imale nadgrobne spomenike i ploče.

Sofijina je dugo stajala u staroj crkvi u Bambergu koja je potom srušena, kaže Campkens.

Nakon toga ploča je bila postavljena na zidu bolnice koju je osnovao Sofijin brat. Kada je na tom mjestu, tokom 1970-tih, izgrađena nova klinika, ploča je skinuta, a čuvala ju je jedna lokalna porodica koja ju je kasnije poklonila muzeju.

NEMA KOMENTARA