Zija Dizdarević

Zija Dizdarević

Važnost Bosanskohercegovačkog bloka

30. 11. 2018. u 10:11:00

Shares:0

Uspostavu nove vlasti obilježavaju demonstracija snage demokratske alternative višedecenijskoj etnokratskoj praksi, osvetoljubiva frustracija HDZ-a i SDA, neizvjesnost oko konstutisanja domova naroda i kabadahijsko soliranje prvog predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Ideološki i etnički konfliktna konstelacija utiče na formiranje institucija vlasti na federalnom i državnom nivou.

Kako kod bilo da bilo, vrijedi izdvojiti političku novost – trostranački dogovor s nazivom Bosanskohercegovački blok. Već sam naziv unosi posebnu energiju u našu političku stvarnost.

U znaku broja tri

Različite su postizborne situacije na tri sprata državne zgrade. To je rezultat kombinacije ozvaničenih rezultata glasanja i ustavnog poretka.

U Republici Srpskoj vlast se uspostavlja bez teškoća. SNSD je «razvalio» oponente koristeći ključne poluge vlasti - od policije do RTRS-a. Sada je cilj oblikovati što snažniju poziciju RS-a spram bh. države, uz učešće drugih stranaka iz tog entiteta i strateškim savezom sa HDZ- om.

U Federaciji BiH bitno je promijenjen odnos snaga u najmnogoljudnijim kantonima s jakim ekonomskim zaleđem. Teške poraze trpi SDA od alternacije koju čine SDP, Naša stranka, DF u saradnji sa strankama koje su nastale distanciranjem od najuticajnije bošnjačke političke organizacije.

Šest stranaka je preuzelo vlast u materijalno najmoćnijem Kantonu Sarajevo. Takvo je stanje i u Tuzlanskom kantonu s najvećim brojem stanovnika. U Unsko-sanskom kantonu vlast je također bez SDA, u tom kompletu je i Zeničko-dobojski kanton. U Bosanskopodrinjskom kantonu Goražde nešto zapinje. Ostalih pet kantona biće pod kontrolom SDA i HDZ-a. Dakle, tri vrste vlasti na kantonalnoj razini.

Takav odnos snaga (52 spram 46 poslanika) omogućio je da bude konstituisan Predstavnički/Zastupnički dom Parlamenta FBiH, uprkos pokušajima SDA i HDZ-a da opstruiraju proces.

U Zastupničkom/Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH još nema dovoljne većine na vidiku. Sprega SNSD-HDZ sa pratećim strankama nema premoć bez učešća još nekog s federalnog ranga. HDZ uslovljava koalicionu saradnju usvajanjem izmjena Izbornog zakona BiH po svom viđenju. Ne zna se po kojoj normativnoj osnovi će biti predložena uspostava domova naroda. Nemale su prepreke za uspostavu državne zakonodavne vlasti.

Šef države protiv zakona

Problemi su se pojavili već sa stavljanjem u funkciju prvog novoizabranog državnog organa. Postajući prvi među jednakim u kolektivnom šefu države, Milorad Dodik je odmah načinio pravno-državničko-bezbjednosni nered, služeći se i lažima. Negirao je i prekršio zakone o državnim praznicima (po Dejtonskom sporazumu svi zakoni u vrijeme potpisa su na snazi dok se ne donesu novi), o odbrani (čl. 84 – Aktivnosti za prijem u NATO) i zastavi Bosne i Hercegovine. Dodik, takođe, traži, mimo zakona, uvođenje naoružane lične garde u zgradu državnog Predsjedništva, što je, takođe, protivno državnom zakonu. Povrh svega, iznoseći neistine, bez konsultacije sa druga dva člana državnog Predsjedništva, uputio je pismo predsjedniku SAD Donaldu Trampu, omalovažavajući njegovu čestitku povodom Dana državnosti BiH.

Svoj spoljnopolitički prioritet Dodik je demonstrirao letom u Sankt Peterburg da primi značku zasluga za taj grad, otvori trgovinsko predstavništo RS-a tamo, i, da učestvuje u otvaranju Sveslovenskog foruma.

Istodobno, kao i dalje neprikosnoveni vladar RS-a, Dodik priprema proslavu 9. januara. Ta svetkovina je osporena od Ustavnog suda BiH uzalud. Taj datum nema veze sa dejtonskom RS, već sa miloševićevsko-karadžićevskom tvorevinom koja je nastala da bi država Bosna i Hercegovina nestala. To praznovanje je izraz negiranja genocida, slavljenja ratnih zločinaca i osporavanja bh. države.

Dodikov politički sabrat, Dragan Čović priprema Hrvatski narodni sabor (svojevrsni paraparlament herceg-bosanskog sentimenta) za 25. januar. Do tada će mnogo šta biti jasnije ili nejasnije. Stanje s uspostavom domova naroda je prvenstveni problem. Mada je za Čovića Izborni zakon pitanje svih pitanja.

Odmjeravanje starog i novog

Na ideološkom planu, u RS-u dominira velikosrpstvo u tvrđem ili mekšem pakovanju. Građanska ideja je zagušena nesmiljenim nacionalističkim pritiskom.

U FBiH je sasma druga situacija – na djelu je odmjeravanje demokratije s etnokratijom. Naspram kleronacionalnog principa je građanski, poduprt narodnjačkom opcijom koja oponira SDA.

Ustavno ustrojstvo i izborni rezultati iznijeli su te opreke i na državni nivo. U ovom trenu temeljni faktor je savez Dodika i Čovića. Nadaju se da će treći partner biti najdraži neprijatelj – SDA, koja ima 9 mandata. SNSD ima 6 a HDZ 5 mjesta. Sa SDA, uz po jedan glas DNS i SP imali bi većinu. SDA u toj konstelaciji bi bila u manjini i pod kritikom da sarađuje sa strankama destruktivnih namjera.

Otuda je SDA tražila alibi pozivajući prvo SDP pa DF na saradnju u stvaranju koalicije koja bi uključivala i HDZ. Razumljivo je što SDA hoće u državnu vlast, ima najviše mandata, izgubila je na federalnoj razini. Izostanak u državnoj vlasti, za vjerovati je, značio bio kraj vođstva Bakira Izetbegovića i neminovno teška samopropitivanja unutar SDA.

Svedeno, važno je što se pojavila nova politička snaga i to sa bosanskohercegovačkim predznakom, lijeve građanske orijentacije. Dobro je što su se javile narodnjačke stranke koje navještavaju da žele biti u građanskom centru. Te novine donijele su već značajne promjene u odnosu snaga na političkoj sceni. Dobro je i što je bh. blok spreman na razgovore sa SDA i HDZ o konstituisanju bh. vlasti. Svijesti da je bitno izbjeći krizu vlasti doprinosi i pritisak međunarodnih autoriteta u BiH. Dobro je što su uključeni u taj proces.