Zija Dizdarević

Zija Dizdarević

SDA-DF-SBB: (Ne)moć patriotskog bloka

24. 05. 2019. u 09:09:00

Shares:17

Izjavom o principima i prioritetima djelovanja u vlasti - čelnici SDA, DF-a i SBBBiH Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Fahrudin Radončić potvrdili su uspostavljanje tzv. patriotskog bloka. Taj dokument je spisak dobro zvučećih namjera i pitanje je šta je od toga ostvarivo spram bratskog političkog dvojca separatističkih namjera, vođa SNSD-a i HDZBiH Milorada Dodika i Dragana Čovića.

S obzirom na pređašnja iskustva i odnose među njima, skeptici postavljaju pitanje valjanosti tog trojnog saveza. SDA određuje prezime Izetbegović, DF i SBB njihovi osnivači.

SDA – Stranka demokratske akcije ima najviše predstavnika u državnom parlamentu, mada nije dobro prošla na prošlooktobarskim izborima. Izgubila je neke važne pozicije (računajući i prethodne lokalne izbore), a najbolniji je poraz u Kantonu Sarajevo.

SDA je uzdrmana a i njen prvi čovjek, koje čeka septembarsko iskušenje kada se bira novi predsjednik stranke. Uvertira za unutarstranačke obračune bio je izbor kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Izetbegović je uspio skrajnuti Denisa Zvizdića koji ima dosta pristalica i respekt kod međunarodnih autoriteta. Kao jedan od šefova države mogao bi steći odlučujuću prednost u nadmetanju za lidersko mjesto u SDA.

U međuvremenu se pogoršalo političko stanje u zemlji, Republika Srpska se još više odlijepila od BiH, a oživljen je projekat «Hrvatska Republika Herceg-Bosna». Logikom entitetsko-etničkog sistema glasanja, s faktorom veta, Dodik i Čović vladaju situacijom u bh. parlamentu, posebice s obzirom na odnos snaga u Domu naroda.  

Izetbegović je zbog toga pozvao «probosanske snage» da se ujedine u odbranu države i to od onih s kojima je brzometno podjelio funkcije pri uspostavi Parlamentarne skupštine BiH. 

U izjavi se govori o «težini historijskog trenutka» prijetnjama i izazovima koji za «Bosnu i Hercegovinu donose promjene na globalnom, regionalnom i unutrašnjem planu». 

Bilo je više tih historijskih trenutaka sa SDA u središtu od 1990. do danas, pa je razložno pitanje kakva je odgovornost te stranke za (do)sadašnje stanje u državi. U ovoj prilici red je podsjetiti da su svih ovih godina glavni partneri bile stranke koje su još od izbora prije 29 godina radile o glavi bh. državi pa i muslimanima (Bošnjacima). HDZ je konstanta a primat SDS-u oduzeo je SNSD. 

Stranke građanske i lijeve orijentacije SDA je tretirala ne samo kao ideološke protivnike već, maltene, državnim neprijateljima. To se pokazalo i u okviru posljednjih izbora. 

Vjersko-etnički princip vladanja je temeljna ideološka odrednica SDA. Takva politička postavka je neminovno diobena i konfrontirajuća i njeni su učinci  poražavajući i po društvo i po državu, a ponižavajući za najveći dio građana ove unesrećene zemlje. Ta razdioba je dogovorna podjela teritorija radi korištenja državnih, društvenih i prirodnih resursa u stranačku, ličnu i porodičnu korist.   

SBB – Objektivno, SBBBiH je jedan od političkih derivata SDA. Fahrudina Radončića je iznjedrila ta stranka, ili je tačnije da je crnogorski maher iskoristio SDA, s težnjom da dođe na sam vrh države, što mu još nije uspjelo.

Radončić je od SDA dobio nepovratni kredit od milion KM za pokretanje novine i od tada kreće njegov uspon kao medijskog uticajnika, hotelijera, građevinskog poduzetnika, vlasnika statusnih kopnenih, letećih i morskih prometala, pa osnivača stranke jednog lica.

Bili su SDA i SBB u koaliciji i u prošlom mandatu, a onda je nastupilo vrijeme ekstremne uzajamne mržnje. Ako je bar 20 odsto tačno od onog što su Radončić i Izetbegović neposredno i posredno imputirali jedan drugom, obojica bi bila pod temeljitom istragom savjesnog tužilaštva (uzgred, čini se da kreće ozbiljna priča o bh. pravosuđu uz učešće međunarodnih autoriteta).

Dobijajući mjesto ministra sigurnosti, Radončić je smatrao da je bezbjedan od tekućih i mogućih pravosudnih sumnji. Ne lezi šejtane, uhapšen je, ali je dobio sudsku bitku u procesima za koje je optužio Izetbegovića.

Na pitanje da li će ući u partnerstvo sa SDA i u ovoj prilici, kazao je, parafraziram: «Zar treba da skočim s nebodera da bi dokazao da je odgovor – ne». Ipak, ne skoči i bi - da. Sad je opet na pragu kabineta bh. ministra sigurnosti. Iz patriotskih razloga.

To što je Radončić uradio u ovoj prilici je očekivano. Bitno je da SBB ostane dio većine u Kantonu Sarajevo. Tu se dešava nešto što bi moglo promijeniti odnos snaga i na širem bh. planu i biti obrascem za radikalnu promjenu političke paradigme u zemlji. Elmedin Konaković, predsjedavajući Skupštine KS, beskompromisno i baš hrabro, sa vladom Edina Forte, rastura koncept vladanja (ne samo) SDA u sarajevskom kantonu.

Ostanak SBB u toj vlasti mogao bi donijeti velike koristi toj stranci u narednim izborima. S druge strane je savez sa SDA na federalnoj i državnoj razini...         

DF –  Utemeljitelj Demokratske fronte Željko Komšić kao da je u središtu pikado kružnice. Frcaju strelice prema njemu sa svih strana. A da Komšić izaziva – izaziva.

Prvi žestok potez bilo je njegovo ponovno pobjedničko kandidovanje za člana Predsjedništva BiH. Nema šta mu nisu radili i poručivali neupitno ispravni Hrvati. Tačno je da je Komšić izabran i bošnjačkim glasovima, ali Čović nije pobjednik jer za njega nisu glasali Hrvati. Da jesu, uprkos «nehrvatskim» glasovima, Čović bi bio u bh. Predsjedništvu.

Komšić se ne može pohvaliti dosadašnjim političkim i državničkim učincima. Ne ide mu na čast ni što je «izradio» SDP i Našu stranku, napuštajući Bh. blok u korist SDA.

Uslijedio je novi jak Komšićev potez. Tužio je kolegu iz Predsjedništva BiH Dodika zbog pokušaja rasturanja Oružanih snaga BiH i konfrontiranja njenih sastavnica (usput, protivnika bh.pravosuđa, Dodika, jako je pogodilo ovo što se zbiva s Milanom Tegeltijom, predsjednikom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH).

Kakvi su odnosi u patriotskom bloku i posebno, prema Komšiću, govore riječi Radončića. Okomio se na zalaganje lidera DF-a da se istovremeno radi na formiranju vlasti na federalnom i državnom nivou. Šef SBB-a je poručio Komšiću  da je u vlasti zahvaljući SDA i da ima da šuti. I dodao da su SDA, HDZBiH i SNSD «kičme unutar svojih nacionalnih korpusa». A šta je s kičmom bh.države?

Predsjedništvo DF-a je pozdravilo eventualno formiranje Pokreta socijalne pravde i  demokratije, jer je to «zadnji pokušaj okrupnjavanja lijevih i građanskih snaga s ciljem da ovu zemlju u potpunosti ne progutaju etnonacionalni koncepti vlasti». Šta će onda DF u vlasti sa trojkom SDA-SNSD-HDZ?

Crvena linija – Jedno ne smije doći u pitanje. SDA i DF od starta inisistiraju na dostavljanju Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) što je uslov za aktivaciju MAP-a, kao bitnog koraka ka ulasku u NATO.

Odustajanje od toga vodilo bi bh.državu u neizvjesnost više nego bilo šta drugo. To bi značilo pristajanje na Dodikovo političko siledžijstvo nad bh. državom i njenim građanima - podržavano sa ruske, vučićevske i hadezeovske strane.

Istina, Čović je ovih dana izjavio da smatra evroatlantske integracije neupitnim, pa i aktiviranje MAP-a, jer, kako kaže, to je davno usaglašeno. Dakle, i do Čovića je a ne, kako ponavlja što i Dodik, da je sve do Izetbegovića.