Zija Dizdarević

Zija Dizdarević

Predsjedništvo BiH: Brukanje uoči zakletve

09. 11. 2018. u 09:26:00

Shares:0

Uspostava vlasti u Bosni i Hercegovini nakon oktobarskih/listopadskih izbora krenuće s vrha. Za 20. studeni/novembar najavljena je inauguracija nova tri šefa bh. države. Ima u tome simbolike. Dejtonska BiH građena je od krova, na razorenim temeljima. A kakvi su temelji takav je i krov.

Procentualno i brojčano prednjači Milorad Dodik izabranik iz Republike Srpske (53,8 odsto sa 368.210 glasova). Slijede izabrani u Federaciji BiH Željko Komšić (52,5 odsto, 225.500 glasova) i Šefik Džaferović (36,6 odsto i 212.581 glasom). Sva tri izbora su pod sjenom. Suparnici pobjednika Dodika i Džaferovića, Mladen Ivanić i Denis Bećirović uzalud tvrde da su pokradeni. Komšić je osporen kao, navodno, nelegitimni predstavnik Hrvata od konkurenta Dragana Čovića, HDZ-a iz obje države i hrvatskog državnog vrha.

Članovi kolektivnog šefa države našli su se prije zakletve u središtu pažnje u negativnoj konstelaciji. Nešto su sami provocirali, a nešto je usmjereno na njih kako bi ih se kompromitovalo uoči preuzimanja državničkih dužnosti.

Dodik – Sa kavgama i skandalima počeo je, ko bi drugi, politički kabadahija Dodik. Posljednji bezobrazluk je odbijanje da primi ambasadora Republike Austrije Martina Pammera. Dodik u pismu, uz ostalo, optužuje ambasadora da se grubo miješa u unutrašnja pitanja, i, zamislite, da je «otvoreno i nekritički iskazivao podršku visokom predstavniku u BiH», Austrijancu Valentinu Inzku. Zaprijetio je Pammeru da će o njegovom ponašanju obavijestiti državne organe Austrije kojoj je, istodobno, «izjavio ljubav».

Austrijski diplomata je uzvratio pismom, podsjećajući na angažman svoje zemlje u BiH i RS-u i navodeći da Dodik nije prisustvovao ni jednoj od manifestacija austrijske ambasade. Pammer upozorava:» Vaša retorika i Vaše dovođenje u pitanje državnog jedinstva BiH proizvode nesigurnost i strah, naročito i kod austrijskih investitora» i, za kraj: «Moram skrenuti pažnju i na Vaše besprimjerne napade u prošlosti i na predstavnike drugih država u BiH, kao npr. SAD ili Francuske, koji štete kako ugledu države BiH, tako i ugledu entiteta Republika Srpska».

Unatoč tome što je ustrajno vrijeđao visoke američke predstavnike i, posebice, odlazeću ambasadoricu Maureen Cormack, Dodik vjeruje da će ga Donald Trump skinuti sa «crne liste», pa, čak, i omogućiti nezavisnost RS-a. Pozivajući Srbe u SAD da glasaju za republikance u izborima za Kongres, Dodik ističe: «Amerika odbacuje, kako je rekao nedavno predsjednik Donald Tramp pred Generalnom skupštinom UN, ideologiju globalizma i podržava doktrine patriotizma u celom svetu, čije vrednosti i mi delimo». Novi član Predsjedništva BiH računa na Trumpovu averziju prema multilateralnim ugovorima i međunarodnim sporazumima kakav je i Dejtonski.

Uz Dodikove namjere stao je ovih dana i stalni predstavnik Rusije pri UN-u Vasilij Nebenzja: «Rusija je protiv kursa koji vodi uvlačenju BiH u NATO jer bi to zaoštrilo protivrječnosti unutar zemlje (....) nikada nećemo, pod bilo kakvom odgovornošću, potpisati uvlačenje u evroatlantske strukture.»

A poznati mirotvorac Dodik kaže da će Džaferović i Komšić unijeti ratnu politiku u taj državni organ. Džaferoviću spočitava ratnu ulogu kao načelnika Centra bezbjednosti u Zenici, a Komšić ga nervira kao nosilac Zlatnog ljiljana Armije RBiH.

Džaferović – Predstavnik bošnjačkog naroda u kolektivnom šefu države našao se na udaru u izvještaju vlade RS-a koji je uputila Savjetu bezbjednosti UN-a. Džaferović je reagovao saopštenjem zbog rečenice: «Izbor Šefika Džaferovića na funkciju bošnjačkog člana Predsjedništva BiH veoma je uznemirio Srbe, te predstavlja izrugivanje vladavini prava i pomirenju, pošto je dokazano povezan sa ratnim zločinima odreda El Mudžahid».

Džaferović je to nazvao klevetom i zatražio izvinjenje demantijem u roku od sedam dana. U suprotnom, tražiće sudsku satisfakciju. On je podsjetio na naredbu Tužilaštva BiH od marta 2015. o nesprovođenju istrage, jer nije utvrđen ni osnov sumnje za njegovu odgovornost. Snaga Džaferovićevog učešća u Predsjedništvu BiH zavisiće od pozicije njegove SDA u budućem državnom Parlamentu. Imajući, pri tom, u vidu stratešku spregu prepotentnog i nezajažljivog Dodika i licemjernog i osvetoljubivog Čovića, te njihov odnos prema Džaferoviću i Komšiću.

Komšić – Većina u Hrvata, ma gdje bili, okomili su se i na Hrvata Komšića i na Bošnjake zato što su bili za njega a ne za nekog «svog». Čak je i poraženi kandidat Naše stranke Boriša Falatar (sa 3,84 odsto glasova) našao za shodno da optuži Komšića zbog narušavanja odnosa Bošnjaka i Hrvata. A Bošnjaci su glasali za Hrvata.

To je uvod u ozbiljniju priču. Komšić je temeljitim i argumentovanim pismom čelnicima u EU reagovao na pismo zastupnika Republike Srpske u Evropskom parlamentu, koji su htjeli omalovažiti i osporiti njegov izbor. HRT, slijedeći stav tamošnje državne vrhuške i svih HDZ-ova, nastavlja da ignoriše ustavne i druge činjenice i od Komšića čini hrvatskog neprijatelja u službi drugog naroda. Sramotno. Gost im je bio Falatar ali ne i Komšić, a Čović je u HRT-u povlašten kao i tamošnji državnici.

Sa druge strane, impulsivnost nadvladava nužnu taktičnost u ponašanju Komšića. Pozvao je predsjednicu i premijera Hrvatske, i prije nego je ozvaničen kao jedan od šefova bh. države, da odmah nakon formiranja Predsjedništva BiH dođu u posjetu BiH. To je u Zagrebu ignorisano. Potom je za zagrebački Nacional izjavio: «Jesam bio kritičan prema predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović i premijeru Plenkoviću, ali to je zato što ti ljudi nikako, oprostite na izrazu, da nam sjaše više s glave. Moja je poruka: pustite nas na miru». Bio je i u neistinito nazvanoj zvaničnoj posjeti Hrvatskoj i sreo se samo sa bivšim hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem. Pa je otišao u Bugojno, jedan od gradova iz kojih mu je poručeno (onako, europejski) da je nepoželjan.

Upozorenjem susjednim zemljama da uvažavaju državne granice BiH, Komšić je izazvao i provalu malicioznog bijesa kod velikosrpskih eksponenata s obje strane Drine. Komšić je slabašnog zaleđa, ali njegov glas vrijedi koliko i njegovih «kolega» u Predsjedništvu BiH. Završno, Komšiću nije upitan izborni legalitet već mu valja dokazati državnički legitimitet.

Neizvjesnost - Unutarpolitička situacija, odnos susjednih zemalja prema bh. državi, neizvjesnosti unutar Evropske unije i na globalnoj razini - drže Bosnu i Hercegovinu u pesimističnoj poziciji. Šta očekivati od nove državne trojke kad je riječ o njenim prioritetima: EU, NATO, dobrosusjedski odnosi, mir i stabilnost u regiji?