Zija Dizdarević

Zija Dizdarević

Ključni okršaji u izbornom ringu: Srbi vs Hrvati vs Bošnjaci vs Ostali

14. 09. 2018. u 08:22:00

Shares:0

Bosna i Hercegovina ulazi u opšte izbore sa diskriminirajućim ustavnim i zakonskim odredbama, koje nisu korigovane uprkos odlukama Evropskog suda za ljudska prava u više predmeta, i, Ustavnog suda BiH u slučaju «Ljubić». Ističe još jedan neuspjeli mandat spram egzistencijalnih potreba ogromne većine građana i državnih interesa. Traju ideologije netrpeljivosti, sve do mržnje i politike rasturanja BiH.

Nije korektno procjenjivati izjašnjavanje birača svrstavajujući ih u etničke korpuse. Ali to je nametnuto što ustavno-zakonskim izbornim odrednicama, što trajućem pretežućem poimanju društva i države kroz narodnosno-religijsku prizmu. Uz to, različite su pozicije glasača u entitetima po izbornim normama, te demografskoj i etničkoj kompoziciji Republike Srpske i Federacije BiH.

Srbi – Oktobarsko izjašnjavanje birača u RS-u više će uticati na postizbornu političku konfiguraciju bh.države nego glasanje u FBiH. Ishod izbornog sudara koalicije SNSD-a Milorada Dodika (DNS i SP) i Saveza za pobjedu (do skora Savez za promjenu – SDS, PDP, NDP) bitno će uticati na stanje u RS-u i bh. političku konstelaciju, s refleksijama na susjedstvo, region pa i evropski kontekst.

Dodikov trijumf bila bi krajnje depresivna politička činjenica. Pobjeda tamošnje opozicije relaksirala bi stanje u BiH i otvorila mogućnost napretka u zemlji i međunarodnoj integraciji. Milorad Dodik je protiv Mladena Ivanića za mjesto u Predsjedništvu BiH, Željka Cvijanović naspram Vukote Govedarice u borbi za predsjednika RS-a.

Dodikova prednost je što kontroliše sve ključne poluge vlasti u RS-u. Najznačajniji su mu policija, sa zadatkom da neutrališe priče o krimogenim radnjama pod okriljem enititetskih vlasti, i, profesionalno besramna RTRS. Kampanju Dodika karakteriše paranoično, agresivno i destruktivno istupanje. Tvrdnje o pogubnom uticaju bh. države po RS, nelegalnom prisluškivanju čelnika Republike Srpske i srbijanskog predsjednika iz Sarajeva, izdajstvu Saveza za promjene zbog kooperativnosti u državnoj vlasti, zapadnjačkoj zavjeri protiv RS-a, opasnosti od migranata – govore o nervozi. Osim turobnog socijalno-ekonomskog stanja u RS-u, tu su i slučajevi «Dragičević», «Kovačević», «Špirić». Te i druge situacije Savez za pobjedu koristi za poruke da je vrijeme da se zaustavi pljačka, naroda, da je vladajući režim nenarodni, da je RS postala društvo koje se boji vlasti, da je izolovano mjesto, okrenuto prošlosti, koje napušta i «sopstveno stanovništvo».

Savez za pobjede je za BiH u datim ustavnim i teritorijalnim okvirima, s težnjom da bh. državu koristi, ponajprije, za dobrobit RS-a. Savez za pobjedu je za ulazak u EU i, snažno povezivanje sa Srbijom, a i da se odnos prema NATO-u koordinira sa Beogradom (mada je Zakonom o odbrani BiH ulazak u NATO obaveza). To su dodirne tačke sa Dodikovom politikom, kao i nepriznavanje genocida, uz tvrdnju da je u BiH bio građanski rat, ignorisanje bh. državnih praznika (Dan državnosti Dan nezavisnosti) i, uprkos odluci Ustavnog suda BiH, neupitnost 9. januara – kada je 1992. nastala (pred)ratna paradržava RS kao negacija BiH. Malobrojnost Bošnjaka i, pogotovo, Hrvata ne može ih činiti bitnim samostalnim političkim faktorom u RS-u. Ipak, svaki njihov glas može biti važan u uspostavi vlasti na entitetskom i državnom nivou. Kao i glasovi tamošnjih Srba koji ne preferiraju ni jednu od dvije glavne izborne opcije.

Tako je i sa Srbima u FBiH, s tim da su njihovi glasovi bitni i na kantonalnoj razini. Pitanje je koliko će birača unutar te nevelike izborne grupacije biti za stranke kojima je središte u Banjoj Luci, a koliko za građanske stranke sa sjedištem u Sarajevu. U tom izjašnjavanju važan je uticaj političke sprege Milorad Dodik – Dragan Čović.

Bošnjaci – Najbrojniji bh. narod je na teškom ispitu. Za razliku od RS-a, u FBiH je stranačka ponuda mnogo veća. Ipak, glavno nadmetanje biće u trouglu SDA-SBB-SDP. Na bošnjačke glasove, logikom brojki, računaju i stranke koje teže uticajnoj postizbornoj poziciji – DF, Naša stranka, GS i stranke nastale razlazom sa SDA. SDA je u nepovoljnom položaju zbog još jednog razočaravajućeg mandata i ukupnog učinka u vlasti. O bojaznima unutar SDA svjedoči zahtjev predsjednika Bakira Izetbegovića kandidatima da budu agresivniji u kampanji i ocjena da pretendent za kolektivnog šefa države Šefik Džaferović «ne stoji loše», što će reći da «ne stoji dobro». Izetbegovićevo omalovažavanje kandidata SDP-a Denisa Bećirovića sugeriše da je ozbiljan protivnik. Strategija trećeg takmaca za Predsjedništvo BiH Fahrudina Radončića i njegove SBBBiH je udaranje po SDA i Izetbegoviću. To Dnevi avaz radi mjesecima. Pitanje je koliko će na poziciju Radončića i SBB uticati sudski procesi u Prištini i Sarajevu, mada je na Kosovu sudski bez grijeha, a ovdje prvostepenom presudom oslobođen odgovornosti.

Najveća prednost SDP-a je u manama dosad vladajućih. Vidjećemo da li će postalagumdžijsko unutarstranačko prestrojavanje u ovom mandatu, takođe, doprinijeti izbornom postignuću. SDP-u ide na ruku socijalno-ekonomsko stanje. Bošnjačko izborno tijelo je ideološki i stranački najpluralnije. Sklono je glasačkom kažnjavanju stranaka koje nisu ispunile obećanja. Posebno će biti zanimljivo ponašanje Bošnjaka, pa i Srba u FBiH, kada je riječ, o kandidatima za državno Predsjedništvo hrvatske nacionalnosti. Hoće li Željko Komšić po treći put dobiti podršku s te strane?

HrvatiDragan Čović, čelnik HDZBiH i ponovni aspirant za Predsjedništvo BiH, s Božom Ljubićem, predsjednikom Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora, dijeli tu bojazan. Uputili su otvoreno pismo političkim subjektima i međunarodnim misijama u BiH, s posebnim apelom Bošnjacima. Upozorava ih se da ne biraju Hrvate Hrvatima, jer to može imati ozbiljne posljedice.

HDZ je ubjedljivi favorit u odnosu na ostale stranke s hrvatskim predznakom. Istina HDZ 1990. i druge stranke iz tog kruga mogu uzeti važan dio glasova.

«Bošnjačka opasnost» može Čoviću zaprijetiti iz dva razloga. Jedan je da Bošnjaci među kandidatima ne vide nikog kome bi dali povjerenje. Drugi, Čović mjesecima iritira (ne samo) Bošnjake.

Građani – Ovdje nije riječ o biračima koji su anacionalni, kao što ne znači da pripadnici etničko-religijskih grupacija, kojima je bitan taj identitet, nisu za građanska društvo. Naime, radi se o ljudima koje u političkom opredjeljivanju vode kriteriji demokratije, vladavine prava, tolerancije, socijalne osjetljivosti, okretanja budućnosti i razvitku i međunarodnoj afirmaciji bh. države.

Za uvažiti su procjene da će i ovi izbori biti više glasanje «protiv» nego «za». Ipak, možda je dozrelo vrijeme za uspostavljanje kakvog-takvog balansa između etno-religijskih i građanskih stranaka i korekcije političkih odnosa u zemlju na toj osnovi.

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" su isključivo lični stavovi autora tekstova i ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.