Zija Dizdarević

Zija Dizdarević

Izetbegovićev udar na državu

02. 08. 2019. u 09:20:00

Shares:0

Prošlog petka (26. juli 2019.) u kolumni na ovom portalu "Izetbegović između kemije i hemije", uz ostalo, pisalo je: "U nastojanju da dođe do hemije između njega i Dodika, Izetbegović popušta u principijelnosti (...) Izetbegović sad predlaže da Godišnji nacionalni plan  (ANP) ode u središte NATO-a, što je uslov za aktivaciju MAP-a, značajnog koraka ka članstvu u alijansi. I kaže da to ne znači i obavezu za dalje korake ka ulasku u NATO (...) Od odluke u tom pitanju zavisi ne samo politički rejting Izetbegovića i Dodika, već status i budućnost bh. države. Na Izetbegoviću je izbor šta mu je važnije."

I Bakir Izetbegović je odabrao. U intervjuu za BHRT (31. juli 2019.) kazao je da je ponudio čelniku SNSD-a, Miloradu Dodiku, da prihvati redukovani Godišnji nacionalni program, a da put Bosne i Hercegovine ka NATO integracijama bude predmet nekih kasnijih pregovora i dodao: "Spremni smo i za to da se kaže “Nema članstva u NATO bez novoga konsenzusa”, nećemo nikoga siliti, ali ne možemo odustati od vladavine zakona i poštivanja Ustava".

Ova ponuda dobrano izlazi iz okvira političkih pogađanja o uslovima za uspostavu državne vlasti. Ta vijest ima posebnu političku, zakonsku i ustavnu težinu. Iz SDP-a su reagovali (tek) nakon nastupa na BHRT i taj čin Izetbegovića nazvali "klasičnom izdajom".

Ja, predsjednik - Niz bitnih pitanja priziva stav čelnika SDA. Prvo je - otkud pravo Izetbegoviću na takvu ponudu? To što je predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine ne sadrži ovlaštenja koja zadiru u zakonsku regulativu, nadležnosti Predsjedništva i Vijeća ministara BiH.

Da Izetbegovića nije ponijelo to što je sebe proglasio ponovnim predsjednikom SDA prije stranačkog izbornog kongresa u oktobru? Pa se smatra i formalno nadređenim članu državnog Predsjedništva Šefiku Džaferoviću i predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću?

Slanje Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) u NATO je odgovornost Vijeća ministara. Za neispunjenje te obaveze odgovorni su navodni opozicionari Dodiku u VM-u. Nisu htjeli da ih u "Srpskoj" proglase pronatovskim izdajicama. Odgovornost za tu priču ostavili su SNSD-u čiji su glasovi bili za sve bitne odluke u procesu učlanjivanja BiH u NATO. Prijedlog ANP-a je utvrđen unutar ingerencija Vijeća ministara i otkud pravo Izetbegoviću da nudi redukciju tog akta i, uostalom, šta sadrži ta nelegalna redukcija?

Važnije od toga, ANP je slijed provođenja Zakona o o(d)brani BiH u kojem je jasno opredjeljenje o odgovornosti državnih organa za ispunjenje obaveza radi učlanjivanja u NATO. Dakako, svaki zakon se može mijenjati samo u okviru organa koji ga je donio.

Po Ustavu BiH, Predsjedništvo je primarno nadležno i provoodgovorno za spoljnu politiku i međunarodnu poziciju i integraciju države.  Kolektivni šef države utvrdio je Strategiju vanjske politike BiH za period 2018-2023. godina. U tom dokumentu jasno ja navedeno da BiH nastavlja postupak pristupanja NATO-u. Džaferović je učestalo na to ukazivao Dodiku, a evo, šef njegove stranke to relativizira.

Zmije u njedrima - Vratimo se na Izetbegovićevo: "Spremni smo i za to da se kaže “Nema članstva u NATO bez novoga konsenzusa”, nećemo nikoga siliti, ali ne možemo odustati od vladavine zakona i poštivanja Ustava".

Dakle, poštujući Ustav i vladavinu zakona, Izetbegović se zalaže upravo za suprotno. Da se ne poštuje Zakon o o(d)brani BiH, da se ignorišu ustavno donesene odluke Predsjedništva BiH. Logično - što jest' jest'.

Izetbegović se ne zaustavlja u pokušaju uzurpiranja nadležnosti državne zakonodavne i izvršne vlasti, već bi diktirao i trećem stubu vlasti - pravosuđu. U intervjuu Dnevnom Avazu, o zahtjevu Turske za izručenje Ankari njihovih državljana što borave u BiH - a koje se dovodi u vezu s pokretom Fethulaha Gulena i pokušajem državnog udara 2016. - Izetbegović poručuje:

"Politička filozofija i strategija tog pokreta je podmukla (...) Ne vidim zašto bismo davali takvoj vrsti ljudi, dopuštali da nam se 'ubacuju u krvotok' i pritom kvarili prijateljstvo koje imamo s Turskom. Šta će nam ta zmija u njedrima? Ne trebamo im davati zaštitu, politički azil, produžavati dokumente."

Podsjetimo, Izetbegović je nedavno bio po ko zna koji put kod Recepa Tayyipa Erdoğana - na obilježavanju treće godine od pokušaja njegovog rušenja s vlasti (tim povodom i kod nas je bilo više manifestacija solidarnosti!?).

Sve ovo se zbiva u vrijeme kada Turska, kao bitna članica NATO-a,  instalira raketni sistem kupljen od Rusije. Slučajnost?

Elem, ideološko-politička bliskost  Erdoğana i Izetbegovića kao da bi trebala biti obavezujuća za cijelu BiH, pa i njene ovlaštene organe u ovom slučaju.

Nisam siguran da se može tvrditi da su "gulenovci" posebna opasnost po Bosnu i Hercegovinu. Ima u njedrima bh. države opasnijih stranih, a još više domaćih zmija.

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" su isključivo lični stavovi autora tekstova i ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.