Intervju / Damir Dizdarević: Telekomi moraju proći kroz proces digitalne transformacije

19. 04. 2019. u 12:09:00 K. S.

Shares:27

Za kompaniju Logosoft 2018. godina bila je uspješna, realizirani su brojni ciljevi i pokrenuti novi projekti, sjedište kompanije preseljeno je u novi objekat. Osim toga, kao dio velike grupacije Telekoma Srbija, Logosoft je nastavio kontinuirano širenje i unaprijedio je poslovanje.

O realiziranim projektima, 4G mreži, data centru i drugim pitanjima, u intervjuu za Radiosarajevo.ba, govori direktor kompanije Logosoft Damir Dizdarević.

Win-Win situacija

Radiosarajevo.ba: Kako u poslovnom smislu za Logosoft ocjenjujete prethodnu godinu, odnosno prvi kvartal ove godine, da li ste uspjeli realizirati sve zacrtane planove, te šta očekujete u ostatku 2019. godine?

Prethodnu godinu za Logosoft mogu ocijeniti kao uspješnu. Većinu planova koje smo imali i ostvarili smo, započeli smo nekoliko veoma krupnih projekata i u BiH i izvan BiH, te smo nakon dosta dugog vremenskog perioda preselili u novi i znatno bolji poslovni prostor. Dodatno smo radili na unaprijeđivanju kapaciteta i servisa našeg data centra, poboljšanju međunarodnih linkova, te što je možda i najvažnije, na osnaživanju našeg kadrovskog potencijala. Svi u Logosoftu smo se trudili, i rezultati nisu izostali. Dodatno, 2018. je bila i prva puna godina rada naše ćerke kompanije, koju smo pokrenuli u Srbiji u drugoj polovini 2017. godine, gdje su takođe ostvareni značajni rezultati. Članstvo u velikoj grupaciji Telekoma Srbija nam je u mnogim aspektima dalo vjetar u leđa, što smo iskoristili na najbolji mogući način.
U ovoj godini nastavljamo sa projektima koje smo započeli prethodne godine, ali smo paralelno sa tim počeli i neke nove. Fokus smo stavili na napredna rješenja za poslovne korisnike, ali vjerujem da ćemo tokom 2019. i našim rezidencijalnim korisnicima imati da ponudimo neke nove stvari. Logosoft je dosta specifična kompanija, ne samo u BiH, nego i cijeloj regiji, obzirom da objedinjuje telekomunikacione servise (Internet, IPTV, fiksnu i mobilnu telefoniju) i vrlo širok dijapazon usluga sistemskih i mrežnih integracija te poslovnih rješenja i izrade softvera. Ta specifičnost nam je uglavnom i komparativna prednost, mada s druge strane ponekad nije lako pratiti i podržavati razvoj tolikog broja usluga koje danas pružamo.

Damir Dizdarević, direktor kompanije Logosoft - undefined
Dizdarević: Fokus smo stavili na napredna rješenja za poslovne korisnike

Radiosarajevo.ba: Logosoft je akviziran od strane Mtel-a još krajem 2014.godine. Time ste ušli u grupaciju Telekoma Srbija. Šta danas možete reći o tome? Da li je pomalo neobično da telekomi kupuju IT firme?

Logosoft je već pune 4 godine član Telekom Srbija grupacije. To je već dovoljno vremena da možemo jasno vidjeti našu poziciju i moram reći da smo mi danas, relativno mala ali vrlo vidljiva članica jedne velike grupe koja broji više od 15 pravnih lica, te mislim više od 12.000 zaposlenih. Uklapanje u jednu tako veliku grupaciju, iz pozicije srednje velike, privatne, može se reći i porodične firme, nije išlo sasvim lako. Posebno zbog toga što Logosoft, za razliku od ostalih članica grupacije, nije ni bio niti je danas klasična telco kompanija. Ipak, nakon prve godine uklapanja i prilagođavanja, ja danas sa sigurnošću mogu da kažem da je Logosoft zauzeo vrlo stabilnu poziciju unutar Telekom Srbija grupe, te da nam je to dalo jedan dodatni oslonac i poticaj za realizaciju mnogih krupnih projekata koje smo realizovali prethodnih par godina. Ja našu integraciju u Telekom grupu posmatram i kroz nešto širi kontekst. U zadnjih nekoliko godina tržište telekomunikacija, pa donekle i globalno ICT tržište, ima tendenciju ukrupnjavanja. Takvi trendovi su vrlo vidljivi i kod nas, kao i u Srbiji, posebno u proteklih 12 mjeseci, jer se dešavaju dosta krupne akvizicije od većih telekom operatera iz naše grupe. Akvizicije IT kompanija kakva je Logosoft, od strane telekoma, nisu tako česte, ali nisu ni sasvim rijetka pojava. Telekomi moraju proći kroz proces digitalne transformacije, koji pored ostalog podrazumijeva i značajnije učešće ICT servisa u portfoliju usluga nego što je to bilo ranije. S tog aspekta, imati IT kompaniju u svom vlasništvu predstavlja značajnu komparativnu prednost u odnosu na one koji to nemaju. Nama je drago da su Telekom Srbija i Mtel u Logosoftu prepoznali kompaniju sa kojom mogu da rade na tom procesu transformacije, pa smo se tako i našli u toj grupaciji, a kasnije dobili i podršku za osnivanje naše kćerke kompanije unutar iste grupe. Mislim da je Telekom Srbija grupa po tome prilično jedinstvena u cijeloj regiji i vrlo mi je drago da je menadžment grupacije, a posebno Mtel-a i Telekoma Srbija, prepoznao ove trendove o kojima sam govorio na vrijeme. Za nas je ovo rekao bih win-win opcija – razvijamo se i dalje na našem lokalnom tržištu, na način kako smo to radili i ranije, a s druge strane imamo priliku i da radimo na projektima unutar same grupacije te time podižemo konkurentnost i digitalnu spremnost drugih članica grupacije. Samim tim je Logosoft i veoma atraktivna kompanija za mlade kadrove jer nudi veoma širok dijapazon različitih IT usmjerenja u kojima se mladi stručnjaci mogu usavršavati.

Damir Dizdarević, direktor kompanije Logosoft - undefined

Damir Dizdarević, direktor kompanije Logosoft

Kašnjenje 4G tehnologije

Radiosarajevo.ba: S obzirom na to da Logosoft ima u ponudi i mobilnu telefoniju, kako gledate na to da bi uskoro trebala biti pokrenuta 4G mobilna mreža u BiH, te jeste li spremni za prelazak na 4G?

U momentu kada nastaje ovaj intervju, telekom operateri su tek dobili 4G licence, te u ograničenom obimu i startali sa 4G servisom. Logosoft, kao virtualni operator naše matične kompanije je naravno dio toga, i našim korisnicima mobilne usluge će 4G servis vrlo brzo postati dostupan, budući da je Mtel svoju mrežu još davno pripremio za ovu tehnologiju. Izuzetno nam je drago što je 4G tehnologija konačno postala dostupna u BiH, mada činjenica da smo to dobili posljednji u Evropi zaista kvari taj kompletan utisak. Iako ovih dana vidim dosta komentara i kritika na račun telekoma zbog tog velikog kašnjenja, te kritike za ovaj konkretan slučaj i nisu opravdane. Kao i u mnogim drugim stvarima, i ovdje je politika bila glavna prepreka. Mi posljedice tog kašnjenja vidimo dosta šire nego prosječni korisnici, koji 4G doživljavaju najčešće samo kroz povećanje brzine prenosa podataka na svojim mobilnim uređajima. Ovoliko kašnjenje sa uvođenjem 4G tehnologije je utjecalo i samo IT tržište u BiH i praktično značajno otežalo i onemogućilo razvoj čitavog jednog segmenta IT usluga i IoT uređaja, kao i širenje dostupnosti brzog Internet pristupa. Iskreno se nadam da naredni koraci tehnološkog razvoja u telekom sektoru neće biti ometani i usporavani na ovakav način.

Radiosarajevo.ba: Osim posla direktora Logosofta, poznati ste i po tome da ste regionalni direktor Microsofta, sa veoma bogatim iskustvom u oblasti ICT, i sa fokusom na Microsoft tehnologije. Odakle ljubav prema ICT sektoru, šta bi bila Vaša omiljena oblast u okviru ICT-a, te kako u Microsoftu gledaju na stručnjake iz BiH - koliko cijene naše znanje?

Moram na početku dati malo pojašnjenje – ja nisam regionalni direktor Microsofta, nego nosilac titule Microsoft Regional Director. To se dosta često pogrešno prevodi na naš jezik, jer se ne radi o klasičnom direktoru (direktor sam samo u Logosoftu), nego o tituli kojom Microsoft označava pojedince koji imaju značajan uticaj na širem IT tržištu, visoko tehničko poznavanje kako Microsoft tako i drugih tehnologija, te rade na širenju IT znanja generalno. Proces selekcije kandidata za tu titulu je veoma restriktivan čemu u prilog najbolje govori činjenica da na svijetu svega oko 150 ljudi nosi ovaj naziv. Trenutno, ja imam tu titulu jedini na prostoru bivše Jugoslavije.Inače, ja se kompjuterima bavim od svoje dvanaeste godine, tako da danas imam već 30-godišnji “staž” u tom poslu. Moji roditelji su još krajem 1980-tih godina prošlog vijeka uspjeli da mi obezbijede računar i od tada moj kontakt sa IT-om nije ni prestao. Studij matematike, koji sam završio i na koji sam jako ponosan mi je u tome samo dodatno pomogao. I pored menadžerske funkcije i danas sam ponekad aktivan u nekim IT projektima, i rado razgovaram sa kolegama o tome, jer prosto ne želim da zapostavim i taj dio mog profesionalnog angažmana i znanja u koje sam uložio jako puno truda i vremena. Često predajem na konferencijama u cijeloj regiji i to mi zaista predstavlja zadovoljstvo. Dosta je rijedak slučaj da direktori kompanija drže predavanja na tehnološkim konferencijama, ali mi nekako time želimo poslati poruku da u Logosoftu tehnologiju razumijemo odlično na svakom hijerarhijskom nivou. Microsoft, kao jedna od vodećih IT kompanija na svijetu, jako se trudi da prepoznaje trud i znanje pojedinaca, bez obzira gdje se nalaze. Ja sam još 2007.godine dobio titulu Microsoft Most Valuable Professional, koju imam i danas. Status Regional Director dobio sam prije dvije godine. Pri tome je bilo potpuno irelevantno odakle sam, koji jezik govorim, kakva su mi ubjeđenja – bitno je samo i isključivo šta znate i koliko vrijedite u poslu kojim se bavite. Takvu kulturu već godinama gajimo i u Logosoftu i na to sam posebno ponosan.

Radiosarajevo.ba: S obzirom da ste stručnjak iz oblasti ICT-a, i na činjenicu da je Logosoft bio i platinum sponzor NetWork 9 konferencije u Neumu, Vi ste također održali i predavanje na jednom od panela. O čemu ste govorili, te koji su to trendovi u ICT sektoru koji nas očekuju u 2019. godini?

Tema Network konferencije uvijek mi je posebno draga. Logosoft kao kompanija podržava ovu konferenciju kao glavni sponzor još od samog početka, a i ja kao pojedinac učestvujem u organizaciji sve ove godine. Ove godine je konferencija nadmašila sva očekivanja, ponovo oborila rekorde posjećenosti i rekao bih postavila nove kvalitativne standarde za IT konferencije u cijeloj regiji. Teme kojima smo se mi bavili ove godine na Networku su moderno radno mjesto, novi trendovi u IT edukaciji te značaj standardizacije IT usluga. Naša predavanja su bila veoma posjećena i odlično ocijenjena, što dokazuje da smo dobro odabrali teme. Generalni IT trendovi u ovoj godini su rekao bih neki evolutivni razvoj trendova koji su postavljeni još prije nekoliko godina. Mi smo prije 4-5 godina doživjeli svojevrsnu revoluciju u razumijevanju IT-a generalno, kroz omasovljavanje cloud servisa i taj trend je i dalje vrlo živ i razvija se u mnogo pravaca. To zaista daje ogroman potencijal kompanijama svih vrsta da unaprijede i učine efikasnijim svoje poslovanje, a mi smo tu da im u tome pomognemo. Network konferencija je sjajno mjesto da o tome pričamo i to radimo svake godine i namjeravamo da još dugo budemo dio te zaista uspješne priče.

Damir Dizdarević, direktor kompanije Logosoft - undefined

Dizdarević: Cloud servisi se još razvijaju

Radiosarajevo.ba: Vratimo se na Logosoft. Prošle su dvije godine otkako je otvoren i Logosoft Data Centar. Kako se do sada pokazao Data Centar i kakav je feedback - povratne informacije od korisnika?

Da, Logosoft data centar otvoren je prije dvije godine i mi od tada predano radimo na poboljšanju strukture i kvaliteta usluga koje pružamo iz tog centra. Naša očekivanja su u početku bila dosta skromna jer smo bili svjesni da korištenje usluga iz jednog ovakvog centra zahtijeva promjenu u razmišljanju o lokalnom IT-u generalno, i da je to jedan evolucijski proces. Pokazalo se da smo bili u pravu, ali i da se trud isplatio. Danas već imamo vrlo značajne klijente koji se prepoznali naš data centar kao pouzdan i kvalitetan resurs tako da je ovaj posao definitivno na ulaznoj putanji. On naravno sa sobom nosi i veliku odgovornost, jer sada pored naših, mi hostiramo i resurse drugih kompanija, ali to je sastavni dio ovog posla. Za ove dvije godine, koliko postoji naš data centar, uspjeli smo da obezbijedimo neke vrlo značajne industrijske certifikate za usluge koje pružamo iz data centra, kao i da obezbijedimo ISO certifikaciju tih usluga. To nas je dodatno istaklo na tržištu ali i povećalo povjerenje u usluge data centra koje pružamo. Vjerujemo da će se u godinama koje su ispred nas sve više kompanija odlučivati na to da veći ili manji dio svojih IT resursa izmjesti u neki cloud, iz troškovnih, funkcionalnih ili sigurnosnih razloga. Mi želimo imati spremnu kompletnu ponudu te vrste usluga za kompanije svih veličina. I na tome predano radimo.

ICT sektor u BiH

Radiosarajevo.ba: ICT sektor se izuzetno brzo razvija u svijetu pa i u Bosni i Hercegovini i primjetan je rast broja kompanija, startupa, pa i ukupnog broja zaposlenih u ovom sektoru. Prema Vašem mišljenju, da li je danas ICT sektor podcijenjen u BiH, te da li je potrebno napraviti nove strategije razvoja, s obzirom i na njegov značaj u izvozu i stalnom rastu udjela u ukupnom BDP-u zemlje?

Ovo je tema o kojoj bi se satima i danima moglo govoriti. ICT segment industrije pa i tržišta je u BiH, u formalnom smislu, gotovo nevidljiv iako je, kao i u drugim zemljama to industrija koja najbrže raste i generiše jako puno radnih mjesta. Mi na žalost, u strukturama vlasti bilo kojeg nivoa, nemamo nikakvo tijelo koje bi se bavilo informacijskim društvom generalno, kao ni tržištem usluga i kadrova. Direktna posljedica toga je recimo činjenica da je BiH u značajnom zaostatku ne samo za zemljama EU, nego i zemljama užeg regiona u uvođenju i korištenju elektronskih servisa za građane. Mi danas, 2019.godine, gotovo da nemamo niti jednu uslugu za građane iz oblasti koju bi mogli nazvati e-uprava. I dalje se sva dokumentacija pohranjuje i distribuira u papirnom obliku, te i dalje građani moraju za sve da čekaju na raznim šalterima, a to je recimo nešto gdje su i naše najbliže komšije (Srbija, Hrvatska) napravile jako puno u prethodnih par godina. Takve inicijative oblikuju upravo administrativna tijela čiji je posao da se bave upotrebom IT-a u jednoj državi a s ciljem poboljšavanja kvaliteta usluga građanima. S druge strane, kroz takve se projekte značajno stimuliše i rast IT tržišta u zemlji i daje se prilika da domaća pamet dođe do izražaja u svojoj zemlji. Mi smo danas, na žalost u situaciji, da bosansko-hercegovačke IT firme rade na vrlo naprednim rješenjima za druge zemlje, a u svojoj zemlji rade malo ili ništa. A radi se o stvarima od opšteg interesa za sve građane. Ja sam potpuno svjestan, kao neko ko je cijeli život proveo u BiH da to nije jedini problem ove zemlje, ali to ne može biti opravdanje za sve. U 21.vijeku je neprihvatljivo da živite u Evropi i da nosite famoznu CIPS prijavnicu od jedne do druge institucije. A to je samo jedan od primjera.

Damir Dizdarević, direktor kompanije Logosoft - undefined

Dizdarević: Bh. IT firme rade za strana tržišta, a vrlo malo za domaće

Radiosarajevo.ba: Koja bi bila Vaša poruka mladim ljudima u BiH koji se žele baviti informatikom i informacionim tehnologijama?

Prva poruka bi bila da se pametno opredijele za oblast IT-a kojom se žele baviti. Mi danas na tržištu kadrova imamo jednu pomalo poremećenu sliku, jer je stvoren opšti utisak da se u IT-u može uspjeti jedino ako ste developer. To je posljedica globalne potražnje za ovom vrstom stručnjaka, ali se gubi iz vida činjenica da ne može svako biti dobar developer, kao što ne može svako biti ni dobar zidar, pekar ili slično. Dodatno, ovo utječe na to da se mladi danas jako educiraju u oblastima IT-a kakva je recimo mrežna ili sistem administracija, database administracija, cloud administracija itd. Pojednostavljeno rečeno, mladi slijede “go with a flow” koncept i tako recimo možda talentovani mrežni inžinjeri završavaju kao osrednji ili loši developeri. A na BH tržištu i dalje postoji potreba ne samo za developerima nego i za drugim vrstama IT stručnjaka. Ja sam do sada na nekoliko konferencija održao predavanje upravo o temi “kako uspjeti u IT-u ako niste developer”. Reakcije mladih su bile iznenađujuće u smislu da nisu ni znali u kojim se sve smjerovima može profesionalno razvijati u IT-u. Prema tome, poruka je definitivno da dobro razmisle o tome čime se zaista žele baviti u IT-u, da li ih IT uopšte zanima te da, ako se opredijele za tu struku, svoju budućnost i karijeru makar pokušaju graditi u BiH. Ovdje ima sjajnih IT firmi, u kojima se može mnogo naučiti i napredovati i Logosoft je sasvim sigurno jedna od njih. Na životno okruženje na žalost ne možemo uticati, što je na žalost najčešći razlog odlazaka, ali to je neka druga tema.

KOMENTARI (1)