Brkić: Turizam i trgovina nekretninama u fokusu SBF 2017

Naglasio je da su prijavljena 122 projekta iz dva navedena sektora, te energetike i obrazovanja, dok je pet projekta već gotovo potpuno ugovoreno i prije početka SBF-a, budući da su biznismeni iz Bahreina i Katara prije mjesec dana dolazili i potpisali predugovore.

Brkić je naveo je da na SBF 2017, koji će biti održan 22. i 23. maja u Sarajevu, očekuju više od 1.000 učesnika od čega je već registrirano 550, ne računajući novinare i osoblje banke.

Precizirao je da su prisustvo na Forumu potvrdili svi zvaničnici koje su ranije najavili, posebno ističući potpredsjednika vlade Indonezije na čelu velike delegacije, potom veliku delegaciju Indije, kao i zvaničnike iz Azerbejdžana, Bahreina, Dubaija, Turske i Saudijske Arabije, te delegacije privrednih komora zemalja regiona.

Brkić je dodao da je i Rusija pokazala interes da bude zemlja partner SBF-a 2017, ali su se kasno javili s tom inicijativom i očekivati je da to bude realizirano na narednom forumu.

Kao najveći uspjeh na prethodnih sedam foruma Brkić je naveo investiciju iz Dubaija iz 2015. u poljoprivrednu kompaniju Bosnaplod, kao i uspostavljanje aviolinije Dubai - Sarajevo, koja nije ugovorena na SBF-u ali je indirektno vezana za njega.

"Jedan od ciljeva Foruma u kojem nisam siguran da smo uspjeli je zadržati mlade u BiH jer su, nažalost, počeli odlaziti i oni koji imaju dobre poslove i plaće, što je pogubno za zemlju", rekao je Brkić.

Istakao je da je taj problem prisutan u cijelom regionu, a posebno izražen u Hrvatskoj zbog članstva u Europskoj uniji, ali da institucije BiH moraju sačiniti strategiju za zaustavljanje tog trenda jer niko neće investirati u zemlju bez kvalifikovane radne snage.

Istaknuo je da je cilj SBF-a da investicije u BiH budu raspoređene ravnomjerno, a ne da dolaze samo u Sarajevo, zbog čega su ove godine insistirali na projektima iz cijele zemlje.

Govoreći o poslovanju BBI banke, naveo je da se kao i čitav bankarski sektor suočavaju sa značajnim smanjenjem kamatnih stopa, odnosno profitne marže, što je  dobro za privredu, ali banke vodi u veliki pad profitabilnosti.

Pojasnio je da je to posljedica prevelike likvidnosti banaka zbog čega ih je Centralna banka BiH negativnim kamatama na iznose više od obaveznih rezervi pokušala natjerati da investiraju, ali i posljedica nedostatka novih projekata pa banke jedna od druge preotimaju kredite.

Brkić smatra da će se banke u BiH morati dodatno konsolidirati radi jačanja sektora i izbjegavanja padova u potražnji za kreditima i u cijeni kapitala.

Naglasio je da bi pad cijene kapitala bio opravdan kada bi rezultirao novim projektima, ali on sam po sebi nema smisla i sprječava ulazak na tržište neke nove banke koja bi konsolidirala manje banke.