Znak za uzbunu u njemačkoj privredi: Sve je više loših vijesti

Radiosarajevo.ba
Znak za uzbunu u njemačkoj privredi: Sve je više loših vijesti
Foto:Arhiv / BASF hemijska industrija

Kada BASF, najveća hemijska kompanija na svijetu, najavi osjetan pad zarade, onda je to znak za uzbunu za čitavu njemačku privredu, smatra Henrik Böhme.

Upozorenje o profitu (Gewinnwarnung) jedan je od najvarljivijih njemačkih ekonomskih pojmova.

Tu se naime ne radi o upozorenju na profit koji bi neka firma mogla ostvariti, već zapravo najavljuje da će firma imati manju zaradu od očekivane. Ili čak da zarade uopće neće biti. Stoga bi tačnije bilo govoriti o upozorenju o gubitku.

Ali bez obzira na to, takvo upozorenje o profitu stiglo je početkom ove sedmice od njemačkog hemijskog koncerna BASF, piše Poslovni dnevnik.

To nije bilo kakva firma, već najveća hemijska kompanija na svijetu sa 122.000 zaposlenih širom svijeta.

Ako je takva kompanija tako drastično smanjila svoju prognozu za tekuću fiskalnu godinu – očekuje se, naime, pad profita od čak 30 posto – onda bi se zapravo trebala uključiti sva crvena svjetla za uzbunu.

Zašto? Zato što takva hemijska kompanija prva osjeti kad drugima ide loše. Ona naime ima kupce u mnogim, skoro u svim industrijskim granama. Na primjer u automobilskoj industriji, koju snabdjeva bojama i plastikom. Tamo se, objašnjava BASF u svom upozorenju, na globalnom nivou bilježi posebno veliki pad proizvodnje.

Drugo obrazloženje: svjetski trgovinski sukobi. Oni koji su mislili da će se sve ipak nekako samo od sebe srediti i da će nakon sljedećeg tvita američkog predsjednika sve opet biti u redu, polako shvaćaju da to neće biti tako.

Neko stvarno rješenje nije na vidiku, ali šteta je očito već ogromna. Jer, ako se kompanije nečega stvarno boje, onda je to nesigurnost.

Strah od recesije

Recesija se, doduše, može prizivati i kada se o njoj priča – ali tu se ne radi samo o BASF-u. Sve je više loših vijesti iz njemačke ekonomije, praktično svaki novi dan donosi nove nevolje.

Narudžbe za njemačku industriju u stalnom su padu. Raspoloženje u kompanijama postaje negativno. Institut za ekonomska istraživanja Ifo iz Münchena, koji redovito istražuje raspoloženje u kompanijama, osjetio se nedavno primoranim objaviti loše vijesti: izvozno orijentirana proizvodnja (koja generira četvrtinu njemačke dodane vrijednosti) nalazi se u recesiji, konstatiraju naučnici.

Mašinska industrija – pored proizvođača automobila, drugi veliki stub njemačke privrede – očekuje za tekuću godinu pad proizvodnje od dva posto. A neke druge kompanije su čak i prije BASF-a najavile nepovoljan razvoj situacije: Siemens je zabilježio 'neočekivani pad broja narudžbi', a i za koncern ThyssenKrupp analitičari očekuju upozorenje o profitu, dakle upozorenje o padu zarade.

Istovremeno, sve su češće vijesti o planiranim otpuštanjima: BASF želi ukinuti 6.000 radnih mjesta; njihov najveći konkurent, također njemački hemijski koncern Bayer, prije nekog vremena već je najavio moguće ukidanje 12.000 radnih mjesta, a čini se da su i u Siemensu, ThyssenKruppu ili Volkswagenu uspješne godine s velikim profitima stvar prošlosti. U toku su pripreme za pravu oluju koja se sprema.

Povratak u normalu?

Dobra vijest poslije mnogih loših vijesti: njemačko tržište rada je u tako dobrom stanju da može apsorbirati trenutni val najavljenih otpuštanja. Istovremeno, broj podnesenih prijava za skraćeno radno vrijeme posljednjih tjedana značajno se povećao. To znači da mnoge kompanije otpuštaju zaposlene samo ako ne postoji neko drugo rješenje.

Skraćeno radno vrijeme koristi se kao instrument kojim se pokušava zadržati kvalificirane radnike: umjesto da budu otpušteni, njih se privremeno šalje na skraćeno radne vrijeme, da bi se kasnije, kada se ekonomska situacija u firmi popravi, ponovo vratili na puno radno vrijeme. A oni koji i dobiju otkaz, imaju dobre šanse da uskoro pronađu neki novi posao.

Instrument skraćenog radnog vremena već je jednom pomogao njemačkoj privredi da brzo ponovo stane na noge nakon teške recesije 2009. godine. Tada je kao rezultat globalne finansijske krize ekonomija pala za pet posto.

Osim toga, svjetska ekonomija je daleko od tako dramatičnog kolapsa. Nakon godina buma s djelomično pregrijanom njemačkom privredom, sada slijedi faza normalizacije. To po prirodi stvari uključuje cikluse, kako uspona, tako i pada privredne proizvodnje i ekonomskog rasta. Stvarno loše vijesti zvuče drugačije.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije