! / Slavonci svaki dan u Bosni i Hercegovini ostave oko 130.000 KM

08. 07. 2019. u 08:54:00 Radiosarajevo.ba

Shares:0

Bosanska Posavina i dalje je prava šoping-meka za brojne Slavonce koji svakodnevno, posebice vikendom, odlaze preko granice i kupuju u Orašju, Brčkom, Brodu, Gradišci... 

Gužve i kolone

Gužve na graničnim prijelazima uobičajen su prizor, posebno kolona vozila za povrat PDV-a koja čekaju da carinici uz priloženi račun pregledaju kupljenu robu i ovjere obrazac na temelju kojeg će dobiti povrat novca.

Pred najvećim supermarketom Maxi u sklopu šoping-centra City Center IN na ulazu u Orašje brojni su automobili županjskih, vinkovačkih, vukovarskih, osječkih... registracijskih oznaka, a na prepunim policama i brojni proizvodi hrvatskih robnih marki i brendova. Većina i po osjetno nižim cijenama.

Dodatna pogodnost prekograničnog šopinga je povrat poreza na dodanu vrijednost, koji se u BiH obračunava po jedinstvenoj stopi od 17 posto.

To pravo imaju strani državljani koji nemaju prebivalište u BiH, a ostvaruju ga na kupljenu robu u vrijednosti od minimalno 100 konvertibilnih maraka (približno 400 kuna) koju iznose izvan carinskog područja te države. Pravo na povrat PDV-a ne odnosi se na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizelsko-gorivo, ulje za loženje, ekstra lako i lako specijalno, motorni i bezolovni benzin), alkohol i alkoholna pića te prerađevine od duhana.

Prema informacijama koje je Glasu Slavonije dostavio Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije i međunarodnu sqradnju Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih šest mjeseci ove godine strani državljani su pri napuštanja carinskog prostora BiH podnijeli 192.495 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 8.780.893,12 konvertibilnih maraka.

Prema izračunu na temelju srednjeg kursa HNB-a, prema kojem jedna konvertibilna marka iznosi 3,778 kuna, riječ je o iznosu od približno 33,2 miliona kuna.

I to na ispostavljene račune za kupljenu robu u vrijednosti od 60.433.205,62 KM (228,4 miliona kuna). Potrošnja je u prvom polugodištu ove godine dosegnula otprilike polovinu potrošnje ostvarene u 2018. i, sudeći prema pokazateljima, i u 2019. će se kretati na tom nivou.

Naime, strani državljani su lani, pri napuštanju carinskog prostora BiH, na graničnim prijelazima podnijeli 405.781 zahtjev za povrat PDV-a, u ukupnom iznosu većem od 17,6 miliona KM, ili približno 67 miliona kuna. Povrat PDV-a zatražen je za robu kupljenu u vrijednosti većoj od 121,2 miliona KM (više od 460 miliona kuna).


Slavonci odlaze po ‘špeceraj‘, odjeću, obuću, PVC stolariju, namještaj, zidne pločice, sanitariju, opremu za bebe... U bosanskim apotekama kupuju tablete protiv bolova, antidepresive i druge lijekove koji se u Hrvatskoj mogu kupiti isključivo na recept, vitamine, kreme, toplomjere sa živom i druga pomagala.

Stanovnice Cvelferije nerijetko i mostom preko Save potegnu u Brčko zbog frizure i novih pramenova, a brojni vozači zbog mehaničarskih usluga. I klima-uređaje u vozilima pune u susjednoj državi za 50-ak konvertibilnih maraka (200 kuna), a uz odrađen veliki ili mali servis cijena je upola niža.

Dobit trgovaca

Na graničnim prijelazima prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji, kojima Slavonci svakodnevno odlaze u prekogranični šoping, od 1. januara do 30. juna ove godine podneseno je 70.897 zahtjeva za povrat PDV-a.

U prosjeku 392 zahtjeva dnevno. I to za robu kupljenu u vrijednosti od 22,89 miliona KM, ili približno 86,5 miliona kuna. Zatraženi povrat PDV-a iznosi oko 3,3 miliona KM, odnosno približno 12,5 miliona kuna.

Granični prijelaz Brčko u prvih šest mjeseci ove godine zaprimio je 16.548 zahtjeva za povrat PDV-a, Bosanska Gradiška 12.348, Bosanski Šamac 10.428, a Bosanski Brod 6115. Najveći broj zahtjeva, 25.458, strani državljani podnijeli su na graničnom prijelazu Orašje.

Riječ je o jednom od najfrekventnijih prijelaza u BiH preko kojega godišnje prođe više od 3,5 miliona osoba. O potrošnji i činjenici da kupci u trgovinama u oraškoj Posavini ostavljaju milione govore podaci koji su objavljeni sredinom juna o najuspješnijim poduzećima u Posavskom kantonu. Tako je MAXI d.o.o. Orašje u prošloj godini ostvario prihode u visini od 57.323.164 konvertibilnih maraka (216,7 miliona kuna) i dobit od 1.688.454 KM (približno 6,4 miliona kuna).

Cigarete, sokovi, gorivo...

"Već godinama kupujem u Orašju, obiđem i Maxi, Bingo i Yimor i kupim gdje je najjeftinije. Imam svog prodavača koji me opskrbljuje kvalitetnim duhanom, pola kilograma platim 60 kuna i zadovoljna sam. Preko granice obavezno kupujemo i pivo, gajba je samo 20 maraka, puno je jeftinije nego kod nas, kao i sokovi. Natočimo i gorivo", kaže Kata Kopić iz Županje za Glas Slavonije.

Inače, od 2. jula u BiH su ponovno poskupjeli duhanski proizvodi. Cigarete Philip Morris skuplje su od 10 do 20 feninga po kutiji i sada su od 4,70 KM do 6,50 KM. Cigarete Tvornice duhana Rovinj i Fabrike duhana Sarajevo poskupjet će 15. jula. Županjci u ovim ljetnim mjesecima osvježenje i zabavu pronalaze na bazenima u Orašju, a sve je primamljivije i “tuzansko more” - kompleks Panonskih jezera u strogom centru Tuzle.

NEMA KOMENTARA