Novi investitori će apsorbirati 25 posto nove radne snage

A. B.
Novi investitori će apsorbirati 25 posto nove radne snage
Foto: Pixabay / Ilustracija
Direktne strane investicije u regionu centralne, istočne i jugoistočne Europe (CESEE) opale su u 2017. za 25 posto u odnosu na 2016. godinu, rekordnu od svjetske krize 2008., na samo 72 milijarde eura.

Prema podacima iz novog izvještaja Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), pad direktnih stranih investicija u članicama EU iz centralne i istočne Europe (EU-CEE) bio je 20 posto, a u Bjelorusiji, Kazhastanu, Moldaviji i Ukrajini 36 posto, dok je na Zapadnom Balkanu ostvaren rast od 18 posto.

U izvještaju Direktne strane investicije u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi: pad zbog dezinvestiranja ojcenjuje se da 2017. nije bila izuzetak po nivou investicija već povratak na prosjek iz perioda 2011-2015.

Gledano prema broju projekata, u cijelom regionu u 2017. je zabilježen rast direktnih stranih investicija, za 7,4 posto, i to treću uzastopnu godinu, ali je vrijednost pala u odnosu na izuzetno dobar rezultat u 2016.

Prodaja imovine domaćim investitorima posle dezinvestiranja smanjila je priliv direktnih stranih investicija, navodi se u izvještaju. 

Rast priliva direktnih stranih investicija u 2018. mogli bi da zabilježiti regioni EU-CEE i Zapadni Balkan. Međutim, investicije se neće vratiti na nivo prije finansijske krize zbog manjih investicionih "apetita" multinacionalnih kompanija.

Ograničen je, kako se ocjenjuje, i prostor u ekonomijama domaćinima gdje strane kompanije proizvode 40 do 50 posto bruto domaćeg proizvoda u poslovnom sektoru, poput Mađarske, Slovačke, Rumunije i Češke.

Pored toga, politička podrška direktnim stranim ulaganjima usmjerena je samo na izvozno orijentirane investicije s visokom tehnologijom.

Jedna od prepreka za nove investicije u regionu EU-CEE je  nedostatak radne snage i investitori će imati poteškoće da zadovolje potražnju za 220.000 novih radnih mjesta za strana ulaganja i projekte najavljene još prošle godine.

Procjenjuje se da će u Mađarskoj strani projekti apsorbirati 90 posto potencijalnih novih učesnika na tržištu rada, u Češkoj i Poljskoj oko 50, Slovačkoj i Srbiji 25, a u Rumuniji 20 posto. U tim zemljama strani partneri sada zapošljavaju samo oko 25 posto radne snage.

Situacija saograničenim tržištima rada mogla bi sprječiti dalje direktne strane investicije ukoliko  investitori ne razmotre nove mogućnosti, poput automatizacije ili izmještanja dalje na istok.

Ocjenjuje se da izmeštanje proizvodnje dalje na istok nije mnogo vjerovatno u bližoj budućnosti, jer zemlje poput Ukrajine nemaju posebno dobre uvjete a biznis i infrastrukturu.

Zapadni Balkan, navodi Bečki institut, može ponuditi alternativnu lokaciju koja nudi nedovoljno iskorištenu radnu snagu i poboljšanu infrastrukturu.

Uz uvjete za poslovanje u regionu, na priliv direktnih stranih ulaganja u 2018. utjecat će i globalni činioci - sankcije Rusiji, američke carine, Bregzit, digitalizacija, stoji u izvještaju. Također se navodi i da je Austrija i dalje treći po važnosti investitor u EU-CEE, poslije Holandije i Njemačke, kao i drugi po značaju na Zapadnom Balkanu.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije