Poljoprivrednici sami od sebe "kradu" struju kako kravama ne bi plaćali RTV taksu

E. Halimić
Poljoprivrednici sami od sebe "kradu" struju kako kravama ne bi plaćali RTV taksu
Foto: AA / Mihad Iriškić iz Prnjavora ranč "Zelena dolina" osnovao je prije 36 godina

Suludost uspostavljenog državnog sistema u Bosni i Hercegovini pokazuje i naplata RTV takse, koja je u našoj državi regulirana sa tri zakona, naplaćuje se na tri načina, a dešava se da i za svoje krave, ovce, svinje plaćate pomenutu taksu.

Plaćanje RTV takse u BiH regulirano je Zakonom o javnom RTV sistemu BiH, gdje se navodi da svako domaćinstvo i pravno lice na teritoriji države koje posjeduje radio ili televizijski prijemnik dužni su da plaćaju mjesečnu taksu za posjedovanje tog prijemnika, pojašnjeno je za Radiosarajevo.ba iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.

Neravnopravan odnos

Dodaju da je u Zakonu jasno rečeno da se pretpostavlja da jedno lice u svakom domaćinstvu i svako registrirano pravno lice u Bosni i Hercegovini ima radio ili televizijski prijemnik.

“Zakon o Javnom servisu RTFBiH je predvidio kategoriju stanovništva koja može biti oslobođena plaćanja RTV takse. Tako se u članu 54. navodi od obaveze plaćanja RTV takse, izuzimaju pojedine kategorije stanovništva... ‘izuzimaju se domaćinstva i pravna lica kojima se ne isporučuje signal ni jednog javnog servisa u Bosni i Hercegovini’. Međutim, ovakva mogućnost nije predviđena u Zakonu o javnom RTV sistemu BiH, niti u druga dva zakona o javnim RTV servisima (BHRT i RTRS). Kao posljedica toga je da su stvoreni različiti kriteriji naplate u dva entiteta i da je uspostavljen neravnopravan odnos u kome data prava građanima jednog entiteta nisu omogućena građanima drugog entiteta i građanima Brčko Distrikta BiH”, naglašavaju iz Ministarstva.

Zgrada u kojoj su smješteni BHRT i FTV - undefined

FOTO: Radiosarajevo.ba: Zgrada u kojoj su smješteni BHRT i FTV

Kako su pojasnili državni Zakon o javnom RTV sistemu nije precizirao naplatu RTV takse.

“Zakonom o javnom RTV sistemu BiH je propisano da način naplate RTV takse određuje i uspostavlja Odbor sistema, dok samu naplatu RTV takse mogu vršiti javni RTV servisi putem vlastitih službi ili taj posao na ugovornoj osnovi povjeriti drugim pravnim osobama”, kazali su za Radiosarajevo.ba iz državnog Ministarstva komunikacija i prometa.

Dodali su da u ovom trenutku, RTRS ima sklopljen ugovor sa Poštama RS i ima svoju inkaso službu, RTFBiH ima ugovor sa Pravnim licem koje isporučuje račun za utrošenu električnu energiju, dok BHRT po Zakonu vrši naplatu samo na teritoriji Distrikta Brčko.

“Zakonom nigdje nije precizirano kojim modelom (u ovom slučaju JP Elektroprivreda BiH) će se vršiti naplata RTV takse, nego bi model naplate trebao odrediti Odbor sistema”, naglasili su.

Na naš upit da li je Ministarstvo upoznato s problemom da pojedinim domaćinstvima koja imaju više priključaka električne energije stižu duple RTV takse budući da se plaćanje iste vezuje za račun za isporučenu električnu energiju, iz Ministarstva su kazali da “nisu upoznati sa ovim problemom”.

“Ukoliko ima ovakvih slučajeva korisnici se svakako trebaju obratiti JP Elektroprivreda BiH kao pravnom subjektu na čijim je računima iskazana i RTV taksa koju prikuplja za javne RTV servise u BiH”, istakli su.

 Struju “kradu” sami od sebe

S druge strane u razgovoru s bh. poljoprivrednicima (koji su nas zamolili da ne otkrivamo njihov identitet op. a.) saznali smo da oni kako bi izbjegli duple račune za RTV taksu, električnu energiju “kradu” sami od sebe.

“Dakle sa kućnog priključka struje, prebacuju električnu energiju i na štale. Ovo se međutim ne odnosi na farmere koji su registrirali obrt, jer oni ne primaju račun za RTV taksu. Međutim fizičko lice koje ima legalno izgrađenu štalu ukoliko bi imalo poseban priključak za struju na štali prima i račun za RTV taksu i na tom objektu”, ispričao nam je jedan od farmera.

Dakle, ukoliko bi bh. poljoprivrednici legalno na štalski objekat priključili električnu energiju, svojim kravama, ovcama, svinjama plaćali bi RTV taksu putem računa za isporučenu električnu energiju.

“Usput rečeno legalizacija štalskih objekata izvršena je kako treba ‘samo’ u Kantonu Sarajevo. U ostalim dijelovima Federacije ti objekti su u većini slučajeva ilegalni, sam proces je skup i jednostavno se ne isplati. Dakle bh. poljoprivrednici zbog toga poljoprivredne objekte na svom zemljištu prave nelegalno, a struju koriste sa priključka koji imaju na kući. U KS je bila neka akcija, gdje je sufinansiran proces dobijanja dozvola za štalske objekte, pa su ljudi na to pristali”, pojasnio je naš sagovornik.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Povezano

/ Najnovije