Od Vardara do Triglava: Kako se Jugonostalgija može pretvoriti u biznis

Fena
Od Vardara do Triglava: Kako se Jugonostalgija može pretvoriti u biznis
FOTO: Fena / Dan mladosti u Kumrovcu

Preduzeća, trgovine, agencije i slični biznisi diljem Balkana istražuju nove načine da pretvore svoju komunističku prošlost u profit. Nakon raspada Jugoslavije, ideja "jugoslavizma" je izgubila na popularnosti. Međutim, "jugonostalgija" se vratila na velika vrata u svim bivšim jugoslovenskim državama i pretvorila se u mogućnost za zaradu za turističke preduzetnike, piše američki magazin Forbes.

Dizajner Mario Milaković odlučio je da pretvori svoju strast za prošlošću u Yugodom, muzejsku zbirku predstavljenu u gostinskoj kući ili, jednostavnije rečeno, muzej za boravljenje, a koji se nalazi u Beogradu. U Yugodomu se može boraviti u originalnoj jugoslovenskoj kući iz sredine stoljeća, sa namještajem, dekorom i suvenirima iz jugoslovenskog doba, a sve sa originalnom oznakom "Made in Yugoslavia".

„Želio sam da napravim mjesto gdje će gosti moći da se osjećaju kao da su putovali kroz vrijeme i vratili se u prošlost, ali ne u neprijatnu prošlost, nego da se osjećaju kao da su u svom domu. Zato sam mu dao ime Yugodom“, kazao je Milaković.

Yugodom je karakterstično privlačan za turiste zbog svog enterijera koji se fokusira na estetiku iz sredine prošlog vijeka u Jugoslaviji. Zgrada, predmeti i namještaj u prostoru su autentični. Svi predmeti predstavljaju selektivne aspekte estetike, umjetnosti, dizajna i historije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

„Zarovio sam se u podrume i tavane prijatelja i rodbine. Svakodnevno sam obilazio buvlje pijace i radnje sa korištenim namještajem. Sate sam provodio istražujući po internetu. Dobijao sam poklone od nepoznatih ljudi. Uvijek su to bile stvari koje su kupljene davno, ali koje se više ne koriste, a nisu ih željeli baciti“, kazao je Milaković.

Od TV uređaja do postera na svijetlo obojenim zidovima, Yugodom je izvrstan primjer o tome kako se mogu kombinovati industrije gostprimstva i muzeja. Čak se na jednom zidu, uokviren, nalazi jugoslovenski pasoš. On ima veliku vrijednost jer takvih više nema u opticaju.

U taj muzej dolaze gosti iz cijelog svijeta, ali i iz bivših jugoslavenskih republika.

„Većina naših gostiju nisu iz bivše Jugoslavije. Mnogi kažu da Yugodom izgleda kao bakina kuća i da se osjećaju kao da su joj u posjeti kada dođu u muzej. Imao sam jednog gosta iz Australije koji je rekao da ga dosta podsjeća na film 'Zbogom, Lenjine!'. Yugodom uvijek evocira neka osjećanja, bilo to nostalgija ili pak melanholija“, kazao je Milaković.

Yugodom je odličan primjer o tome kako se komunistička prošlost može pretvoriti u poduzetnički uspjeh pretvarajući zainteresiranost za prošlost u zaradu. Čini se da je jugonostalgični turizam rastući trend ne samo u Srbiji nego u svim bivšim jugoslovenskim republikama.

Atomsko sklonište izgrađeno za autoritativnog vođu Jugoslavije, Josipa Broza Tita i 350 osoba iz njegovog najužeg kruga, također je postala veoma popularna turistička atrakcija u Konjicu, malom gradu u Bosni i Hercegovini. Ture za sklonište su redovne, a sam bunker, koji je bio državna tajna do raspada Jugoslavije 1990-ih, očuvan je potpuno netaknut sa svim svojim simbolima društvenog, ekonomskog, političkog i ideološkog sistema bivše Jugoslavije.

Fabrika odjeće sa sjedištem u Hrvatskoj, Titos, prodaje svoje proizvode širom svijeta, uključujuć majice, rebrendirajući slike i slogane komunističkih simbola Jugoslavije, poput petokrake, crvene komunističke zvijezde, i betonske arhitekture.

 

Nedavna anketa pokazala je da se mnogi u bivšoj Jugoslaviji s velikom radošću prisjećaju svoje bivše domovine.

U Srbiji, oko 81 posto ispitanika smatra da je raspad Jugoslavije naštetio njihovoj državi. Bosanci i Hercegovci ne kaskaju puno jer 77 posto ispitanika žali zbog njenog raspada.

Bez obzira na to, ipak postoje etička pitanja za preduzeća koja rekreiraju proizvode i iskustva koja odišu duhom bivše Socijalistčke Republike. Historijski događaji nikada ne mogu biti ispričani kroz jednu priču, a verzija koju turisti žele da iskuse možda je potpuno drugačija od onoga šta se stvarno dešavalo. Stoga, da li turizam treba da bude odgovaran i za vraćanje u život priča o nasilju i represiji?

Miloš Ničić, profesor na beogradskom Fakultetu poitičkih nauka, pratio je porast Tito-turizma na Balkanu i upozorava protiv pretvaranja autoritativnog vođe, koji je bez sumnje centralna ličnost Jugonostalgije, u "pop figuru".

Jugoslavija neće zaživiti samo sa retro posterima i slikama iz tog vremena. Ona je također sveprisutna u napuštenim zidovima Golog otoka - mjesta u hrvatskom moru koje je nekad bilo ozloglašeni politički zatvor i logor prisilnog rada za sve one koji su se protivili Titu.

Uprkos tome, jugonostalgija je rastući trend, kako za strance - turiste, tako i za omladinu koja želi naučiti više o tom periodu. Rekonstruisanje socijalističkog iskustva i estetike je dokazano profitabilni i preduzetnički uspjeh.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije