Krug 99: Imat ćemo problema s implementacijama bilo koje reformske agende

AA
Krug 99: Imat ćemo problema s implementacijama bilo koje reformske agende
U sektoru poljoprivrede neophodno je uspostaviti jednu platežnu agenciju za poljoprivredne poticaje u cijeloj BiH, rečeno je na redovnoj sesiji Kruga 99 održanoj u Sarajevu.

Ovosedmična tema bili su Reformski procesi i put ka efikasnijoj državi BiH, a uvodničari su bili Muhamed Mujakić, Dubravka Bošnjak, Miroslav Živanović i Nedim Hogić, koautori dokumenta Reforme u Bosni i Hercegovini - ka efikasnijoj državi.

Mujakić je kazao kako će govoriti o reformskim procesima u BiH s aspekta profesionalnih organizacija i građana stručnjaka u različitim oblastima i, između ostalog, potencijalnim rješenjima problema.

Kazao je kako će govoriti o temama koje su obuhvaćene dokumentom Reforme u Bosni i Hercegovini - ka efikasnijoj državi kojeg su nazvali skriptom za reforme.

"Obuhvatili smo nekoliko glavnih sektorskih tema kao što je reforma javne uprave, vladavina prava, reforma ekonomske reforme u Bosni i Hercegovini, reforma obrazovanja, reforma zdravstva, reforma energetskog sektora i reforma poljoprivrede", kazao je Mujakić koji je dodao kako su obuhvatili ove teme kao najvažnije sektorske prioritete koji su od interesa za građane u BiH.

Mujakić je kazao kako su sve sektore analizirali i vidjeli osnove probleme te pokušali predložiti rješenja.

"U sektoru poljoprivrede neophodno je uspostaviti jednu platežnu agenciju za poljoprivredne poticaje u cijeloj BiH", istaknuo je Mujakić koji smatra da poljoprivreda ne bi smjela biti politička tema.

Živanović je rekao kako je provedena analiza ukazala na pitanje javne uprave u BiH.

"Dosadašnje iskustvo u provođenju reforme javne uprave ne daje ohrabrenja u smislu jednog zaključka da je reforma javne uprave zaista postavljena kao ozbiljan prioritet na onome što je društveno-politički dnevni red BiH. Naprotiv, sporost u tom procesu i jednostavno dosta otvorenih pitanja koja tu postoje ukazuju na to da ćemo i u narednom periodu imati problema s implementacijama bilo koje reformske agende u BiH zbog toga što nismo odgovorili na temeljno pitanje - Ko će provoditi sve te mjere i programe oko kojih se mi dogovorimo u BiH?", rekao je Živanović.

Dodao je da je u aktuelnoj reformskoj agendi reforma javne uprave pozicionirana kao jedan od elemenata reformskog djelovanja, a ono što autori pokušavaju kroz analizu istaći jeste da se reforma javne uprave isključivo mora posmatrati kao preduvjet za bilo koje druge reforme u BiH.

"Prvo reforma javne uprave, a onda provođenje svih ostalih programa i mjera refromske prirode u BiH. Tako ćemo najbolje vidjeti koliko su naši politički donosioci odluka ozbiljni kada govore o reformama", smatra Živanović.

Bošnjak je podsjetila kako su se autori trudili da u analizi ne gledaju previše kritički na sva dešavanja nego da pokušaju otvoriti nove vidike, imati nove prijedloge, ali i sa različitih aspekata pogledati šta se dešava i šta bi se moglo bolje uraditi.

Ona se u analizi bavila energetskim sektorom u kojem je već nekoliko godina.

"Primijetili smo da je u reformskoj agendi možda za nas malo nepravedno zapostavljen energetski sektor. Imamo utisak da se njime bave ili politika ili isključivo stručnjaci, a manje i druge struke, a mislimo da je to zaista važno", rekla je Bošnjak.

Podsjetila je kako je BiH potpisnica i članica Energetske zajednice i kao takva je preuzela obaveze koje uvijek nije u stanju ispuniti.

Dodala je kako su  prijedlozima željeli dati mali doprinos kako ustvari u tom sektoru poboljšati situaciju i kako da BiH na bolji način ispuni svoje obaveze, ali i donijela promjene koje će biti za dobrobit cjelog stanovništva.

Istaknula je kako su kroz dokument ukazali na fenomen energetskog siromaštva o kojem se u Europi tek u posljednje bave.  Smatra kako je laički prijevod "nedostupnost energije domaćinstvu" pogrešan i da je riječ o situaciji u kojoj jedna porodica više od deset posto svojih mjesečnih prihoda troši na energente.

"Bili bismo zaista sretni da se reforme i u energetskom sektoru odvijaju mnogo brže, mnogo efikasnije jer mislimo da bi se to impliciralo i na život naših stanovnika", smatra Bošnjak.

Hogić je podsjetio kako su ekonomske politike bile središte dnevnog reda političkih procesa u BiH u posljednje četiri godine zato što je postojala ideja da će dogovor o ekonomiji biti lakši od dogovora o političkom ustrojstvu.

"To su bila pomalo nerealna očekivanja jednim dijelom zato što prosto za neke snažnije ekonomske reforme mi nismo imali kapaciteta. Došlo je do ogromne političke fragmentacije koja je posebno u Federaciji sprečavala konsenzus oko gomile bitnih pitanja", smatra Hogić.

Govoreći o datim preporukama Hogić je ukazao na zalaganje za diferencijaciju stope PDV-a.

Ukazao je i na problem inovativnih ideja koje mogu tranfsormisati ekonomiju i dodao kako smatraju da dodatne mjere industrijske politike vlade mogu doprinijeti unapređenju ekonomije u BiH.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Povezano

/ Najnovije