Nepriznavanje ljudskih prava je bolest koja se širi na sve strane svijeta

Anadolija
Nepriznavanje ljudskih prava je bolest koja se širi na sve strane svijeta
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres izjavio je kako se “perverzni populizam“ i “radikalizam“ nadopunjuju i razbuktavaju rasizam, mržnju prema strancima, mržnju prema muslimanima, antisemitizam i druge vrste netolerancije u svijetu.

U Ženevi je danas počelo 34. zasjedanje Vijeća za ljudska prava, a u uvodnom izlaganju prvi čovjek UN-a Guterres je istakao kako se širom svijeta krše ljudska prava i kako međunarodna zajednica treba uložiti više napora u rješavanje kriza i ratova.

“Nepriznavanje ljudskih prava je bolest koja se širi na sjeveru, jugu, istoku i zapadu svijeta. Vijeće za ljudska prava mora biti dio terapije liječenja te bolesti“, poručio je Guterres.

Ukazujući na sve dublje krize u različitim dijelovima svijeta, Guterres je kazao kako novi sukobi i ratovi izbijaju, a da raniji ne završavaju. Upozorio je i na to da sva ta krizna žarišta sve jače veze imaju sa radikalizmima i terorizmom kao globalnim prijetnjama miru i stabilnosti.

“I prava izbjeglica i migranata su na udaru, a u porastu je i krijumčarenje ljudima. Međunarodna zajednica ne može izbjeći svoju odgovornost u situaciji u kojoj sve veći broj ljudi bježi iz ratova. Moramo učiniti sve kako bismo ponovo uspostavili sistem međunarodne zaštite izbjeglica“, kazao je Guterres.

Naglasivši važnost prava žena i djece, Guterres je kazao kako je nemoguće ostvariti ciljeve zaštite ljudskih prava ako u procesu ne budu učestvovale i žene i djevojke.

“Moramo naglas reći da su i prava žena ljudska prava. U različitim dijelovima svije su i milioni djece lišeni osnovnih prava. Djeca su najveće žrtve ratova i kriza. Polovicu izbjeglica u svijetu čine najnezaštićenija bića, djeca“, rekao je Guterres.

Tokom naredne četiri sedmice, predstavnici 47 članica Vijeća za ljudska prava će razmatrati sva aktuelna pitanja koja se tiču te oblasti, a s posebnim akcentom na krize na Bliskom istoku.

Nasilje, tortura, vjerske slobode, borba protiv terorizma, zaštita prava djeteta, borba protiv klimatskih promjena su samo neke od tema o kojima će Vijeće u narednim danima raspravljati i pokušati usaglasiti zajedničke smjernice ka rješavanju kriza.

Vijeću će do 24. marta biti podneseno više od 100 izvještaja iz 45 zemalja, među kojima su Sirija, Mijanmar, Iran, Eritreja i druge zemlje. Najavljen je i poseban panel o nasilju i torturi režima sirijskog predsjednika Bashara al-Assada nad civilima.

Vijeće za ljudska prava je međuvladino tijelo unutar UN-a, odgovorno za promicanje i zaštitu ljudskih prava u svijetu, rješavanje situacije kršenja ljudskih prava, te davanje preporuka. Vijeće ima mandat raspravljati o svim tematskim i geografskim pitanjima ljudskih prava koja zahtijevaju pozornost međunarodne zajednice. Vijeće za ljudska prava broji 47 država članica UN-a koje bira Generalna skupština UN-a na razdoblje od tri godine.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije