Muškarci sve feminiziraniji zbog masovne upotrebe kemikalija

Radiosarajevo.ba
Muškarci sve feminiziraniji zbog masovne upotrebe kemikalija

Različite hemikalije iz prehrambenih i kozmetičkih proizvoda te proizvoda za čišćenje feminiziraju nerođene dječake i povećavaju rizik od raka i neplodnosti kasnije u životu, upozoravaju naučnici.

Profesor Richard Sharpe, koji je vodeći britanski reproduktivni stručnjak, vjeruje da su sastojci svakodnevnih uporabnih proizvoda u vezi sa sve većom stopom slučajeva raka testisa i urođenih defekata kod muške djece te nekvalitetnom spremom. Zbog svega toga su savjetnici britanske vlade u svome izvještaju detaljno opisali sve opasanosti koje dječacima prijete od kemikalija koje blokiraju rad muškog seksualnog hormona testosterona, a u nekim slučajevima te kemikalije oponašaju rad ženskog seksualnog hormona estrogena.

Trudnicima se preporučuje izbjegavanje navedenih hemikalija

Profesor Sharpe kaže da su, doduše, neke hemikalije pojedinačno bezopasne, no problem je u njihovu kumulativnom djelovanju, koje pak može biti razorno za razvoj fetusa te upozorava žene koje žele začeti da ih izbjegavaju.

"Ne možete učiniti ništa kad su u pitanju hemikalije u okolišu, ali možete kontrolirati izloženost svog djeteta takvim štetnim utjecajima jednostavnim životnim izborima. Budući da ne znamo kompletan popis kemikalija koje mijenjaju rad hormona, kao ni na koji način one reagiraju, ne možemo uprijeti prstom u određenu hemikaliju. Poruka je da ih se izbjegava, jednako kao što biste trebale izbjegavati alkohol i droge."

Ljekari su zabrinuti zbog sve većeg broja oštećenja kod tek rođene djece, oko sedam posto dječaka u Britaniji rođeno je sa spuštenim testisima, dok sedmero od 1000 dječaka ima deformirane genitalije. Procjenjuje se da jedan od šest muškaraca u Velikoj Britaniji ima nizak broj spermija, zbog čega teško može postati otac. Osim toga, broj oboljelih od raka testisa među muškarcima u 20-im i 30-im godinama se u posljednjih 25 godina udvostručio.

U velikom broju eksperimenata hemikalije koje utječu na rad testosterona pronađene su u mnogim pesticidima, lijekovima, plastičnim proizvodima i onima namijenjenima kućanstvu, a kod laboratorijskih životinja te su hemikalije uzrokovale simptome TDS-a, odnosno već spomenute sindrome, urođena oštećenja, nizak broj spermija i rak testisa. Neki su eksperimenti pokazali da hemikalije u kombinaciji uzrokuju probleme čak i ako je svaka od tih hemikalija pojedinačno bezopasna.

U jednom istraživanju naučnici su proučavali obitelji koje su se preselile iz zemalja s niskom stopom raka testisa u Dansku, koja ima najveći broj oboljelih od ove bolesti u Evropi. Prva generacija imigranata imala je istu stopu oboljenja kao u zemlji odakle su došli, dok su njihova djeca začeta i rođena u Danskoj imala jednak rizik kao i Danci. To je bilo dovoljno da se utvrdi da postoji nešto u okolišu što pokreće okidač te bolesti.

Profesor Sharpe kaže da TDS svoje korijene vuče iz perioda između osmog i 12-og tjedna trudnoće, kada izloženost kemikalijama koje oponašaju rad hormona dolazi u sukob s proizvodnjom testosterona kod fetusa, čime se sprječava normalan razvoj seksualnih organa.

Hemikalije koje dokazano uzrokuju te probleme uključuju sljedeće:

Ftalati: nalaze se u podovima od vinila, zavjesama za tuširanje, otapalima, plastici, PVC-u. Zabranjeno ih je koristiti u kozmetičkim proizvodima koji se proizvode u EU.
Parabeni: nalaze se u konzervansima koji se koriste u kozmetici, kremama, losionima i dezodoransima.
Triklosan: antibakterijske kemikalije koje se koriste u sapunima, pastama za zube i daskama za rezanje.
PCBs: koristi se u električnim materijalima, bojama, ljepilima, a zabranjene su u EU
Bisphenol A: koristi se u prozirnim plastičnim dječjim bočicama, limenkama, kućištima za mobitele, a zabranjeno ga je koristi za dječije bočice u Kanadi
Linuron/diuron: Herbicidi koji uništavaju korov na cestama, šumama i imanjima. U tragovima se može pronaći u hrani.
Prokloraz: Fungicid koji se koristi za voće i povrće
Procimidon: Fungicid koji je prošle godine zabranjen u EU, a u tragovima se može pronaći u prerađenoj hrani i voću

tportal.hr/radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije