Zaštita spomenika kulture Panjina kula
Radiosarajevo.ba
Završena je prva faza projekta zaštite, restauracije i revitalizacije objekta Panjina kula na Sedreniku (Kaukčijina 3), koji je od 1951. godine pod zaštitom države kao spomenik kulture.
Kompletan projekt zaštite tog spomenika finansira Općina Centar. Iz općinskog budžeta 2008. godine izdvojeno je 150.000 KM za otkup objekta i 50.000 KM za izradu projekta restauracije i konzervaciju građevine, te u ovoj godini dodatnih 150.000 KM za rekonstrukciju i sanaciju Panjine kule.
Projekt realizira Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona Sarajevo. U prvoj fazi izvršena je hitna sanacija građevine – demontaža dijelova koji su predstavljali opasnost za prolaznike i okolne stambene objekte. Uklonjen je uništeni krov sa pokrovom te postavljena nova privremena drvena krovna i potporna konstrukcija čime je pojačana stabilnost i zaštita objekta od daljeg propadanja.
U drugoj fazi projekta, koja će uslijediti nakon pribavljanja odgovarajućih odobrenja, bit će izvršena demontaža kompletne konstrukcije sprata i prizemlja. Pošto je planirano da objekt Panjine kule bude restauriran u njegovom izvornom obliku, prilikom ponovne izgradnje koristit će se svi materijali koji su prvobitno bili ugrađeni u taj kulturno-historijski spomenik: kamen, drvo, ćerpić i drugi.
Projektom je također planirana izgradnja: pregradnih zidova, drvenih prozora na kojima će biti ponovo postavljeni demiri, novih stepenica koje povezuju tri etaže, vanjskih vrata, nove krovne konstrukcije, te pokrova od šindre sa hidroizolacijom kao i malterisanje vanjskih zidova. Oko objekta će biti urađena drenaža za odvod oborinskih voda te adekvatna hidroizolacija.
Historijat tog objekta datira od početka 18. stoljeća kada je izgrađen kao ljetnikovac sarajevske porodice Panja. Arhitektonsko rješenje asocira na kamene kule bosanskih feudalaca. Objekt je izgrađen na tri etaže: suteren, visoko prizemlje i sprat. Uz kulu se pružala kaldrmisana avlija u kojoj je bila kućica za poslugu i naknadno dograđena pekara.
Nakon smrti posljednjeg potomka porodice Panja 1879. godine, građevinu je ženidbenim vezama naslijedila porodica Kumašin – po kojoj se još naziva i Kumašinova kula.
Kompletan projekt zaštite tog spomenika finansira Općina Centar. Iz općinskog budžeta 2008. godine izdvojeno je 150.000 KM za otkup objekta i 50.000 KM za izradu projekta restauracije i konzervaciju građevine, te u ovoj godini dodatnih 150.000 KM za rekonstrukciju i sanaciju Panjine kule.
Projekt realizira Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona Sarajevo. U prvoj fazi izvršena je hitna sanacija građevine – demontaža dijelova koji su predstavljali opasnost za prolaznike i okolne stambene objekte. Uklonjen je uništeni krov sa pokrovom te postavljena nova privremena drvena krovna i potporna konstrukcija čime je pojačana stabilnost i zaštita objekta od daljeg propadanja.
U drugoj fazi projekta, koja će uslijediti nakon pribavljanja odgovarajućih odobrenja, bit će izvršena demontaža kompletne konstrukcije sprata i prizemlja. Pošto je planirano da objekt Panjine kule bude restauriran u njegovom izvornom obliku, prilikom ponovne izgradnje koristit će se svi materijali koji su prvobitno bili ugrađeni u taj kulturno-historijski spomenik: kamen, drvo, ćerpić i drugi.
Projektom je također planirana izgradnja: pregradnih zidova, drvenih prozora na kojima će biti ponovo postavljeni demiri, novih stepenica koje povezuju tri etaže, vanjskih vrata, nove krovne konstrukcije, te pokrova od šindre sa hidroizolacijom kao i malterisanje vanjskih zidova. Oko objekta će biti urađena drenaža za odvod oborinskih voda te adekvatna hidroizolacija.
Historijat tog objekta datira od početka 18. stoljeća kada je izgrađen kao ljetnikovac sarajevske porodice Panja. Arhitektonsko rješenje asocira na kamene kule bosanskih feudalaca. Objekt je izgrađen na tri etaže: suteren, visoko prizemlje i sprat. Uz kulu se pružala kaldrmisana avlija u kojoj je bila kućica za poslugu i naknadno dograđena pekara.
Nakon smrti posljednjeg potomka porodice Panja 1879. godine, građevinu je ženidbenim vezama naslijedila porodica Kumašin – po kojoj se još naziva i Kumašinova kula.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
