Ima li Fatmir Alispahić pravo doktorirati?
Ima li Fatmir Alispahić pravo doktorirati?
11. maj 2012. u 11:27
0


Nastavno-naučno vijeće sarajevskog Filozofskog fakulteta na sjednici 9. maja proglasilo je Fatmira Alispahića nepodobnim (pojam je formalno-pravni, op. a.) za stjecanje doktorata. Alispahićeva doktorska teza Iseljeničko iskustvo u novijoj bošnjačkoj književnosti dobila je pozitivnu ocjenu Odsjeka za književnosti naroda BiH, o čemu je izvještaj podnio mentor Fahrudin Rizvanbegović.

Etički kodeks i govor mržnje

No, Nastavno-naučno vijeće ima pravo drugostepene odluke a Alispahićeva teza nije podržana nakon glasanja, kojem je prethodila navodna tvrdnja prodekana za nastavu Dubravka Lovrenovića da je Alispahić rasista i pobornik ksenofobije, govora mržnje i nacionalizma, te da kao takav ne može steći doktorat iz humanističkih nauka, piše Dnevni avaz.

Podsjetimo, Nastavno-naučno vijeće ima pravo i ovlaštenja,shodno Etičkom kodeksu Univerziteta, odbiti određenu doktorsku tezu ili kandidata, ako smatra da on svojim pisanjem i djelovanjem narušava Kodeks.

Od profesora Lovrenovića trenutno je nemoguće dobiti komentar jer je na putu, a za objašnjenja i izjave će biti dostupan tek početkom sljedeće sedmice.

Lovrenovića je na sjednici, piše Avaz, podržalo dvadesetak profesora, među kojima dekan Ivo Komšić, koji ne želi komentirati za javnost sjednice Nastavno-naučnog vijeća. Profesor filozofije Ugo Vlaisavljević se, prema pisanju Avaza, usprotivio ovakvom postupku, kazavši da se radi o „lovu na vještice“.


Alispahić: Nisam ni rasista, ni fašista

U razgovoru za "Avaz" profesor Rizvanbegović je potvrdio da je Lovrenović na Alispahićev račun izrekao niz uvredljivih riječi te da je u ovom slučaju napravljen svojevrstan presedan.

„Ovo je prvi put u historiji fakulteta da se takvo nešto dogodilo, da se govori o moralnoj podobnosti kandidata, a ne o temi. I dalje smatram da je tema dobra i da kandidat ispunjava sve uvjete“, rekao je Rizvanbegović.

Fatmir Alispahić kaže da ga je ova odluka Filozofskog fakulteta, na kojem je on ranije diplomirao i magistrirao, zatekla.

„Ovo je diskriminacija. Nisam ni rasista ni fašista i nijedan sud me nije proglasio takvim, što mi neki žele prišiti. Mislim da je problem i u temi kojom se želim baviti. Bošnjačko iseljeničko iskustvo prvi put bi se našlo u književnosti, a ono podrazumijeva i bavljenje genocidom nad Bošnjacima, što određeni krugovi ne žele da bude tema na Filozofskom fakultetu u Sarajevu“, kaže Alispahić, koji ima pravo žaliti se Senatu Univerziteta u Sarajevu.


Kazaz: I etički i stručno problematično

Profesor na Odsjeku za književnosti naroda BiH Enver Kazaz za Radiosarajevo.ba kaže da sjednici nije prisustvovao, ali i da tezu nije podržao već na Odsjekum, ne samo zbog Alispahićevog javnog djelovanja i pisanja, nego i zbog njene nedovoljne znanstvene opravdanosti i načina na koji je elaborirana.

„Ja sam bio protiv te disertacije iz tih razloga. Ali i zbog ovoga: Ako se bez tog dodatka, appendixa, etičke ograde prihvati disertacija gospodina Alispahića, to onda znači da Univerzitet legitimira rasizam i govor mržnje (estetika krvi srpske djece, negiranje holokausta)“, kaže Kazaz.

Međutim, Kazaz ističe da je Fatmir Alispahić tek jedan primjer, koji može biti povod kompletnoj akademskoj zajednici u BiH da se suoči sama sa sobom: sa nacionalizmom, rasizmom i govorom mržnje u nastavnim programima i silabusima.

Problem je širi i dublji

„Fatmir Alispahić će nastradati zbog nečega što se moralo dogoditi a to je početak sankcioniranja jezika mržnje i širenja najgorih predrasuda u akademskoj zajednici. Etički kodeks strogo zabranjuje širenja jezika mržnje i diskriminacije. Ako se pozovemo na Etičko kodeks, onda Alispahić ne može prijaviti doktorsku disertaciju. Ako se pak uvodi neka vrsta moralne podobnosti, onda je Alispahić žrtva jednog rigidnog tumačenja propisa“, objašnjava Kazaz.

Kazaz ističe da se pitanje nacionalizma, rasizma i govora mržnje u akademskoj zajednici i nije moralo slomiti na doktorskoj disertaciji Fatmira Alispahića, te da se problemu mora pristupiti na sveobuhvatniji način.

VEZANO: Treba li humanistika biti humana

K. E., Radiosarajevo.ba

comments powered by Disqus