Stalne svađe oko novca u Evropi

Posljednjih mjeseci se vode naporni pregovori o novom budžetu EU do 2020. Dok povjerenstva pokušavaju za sebe izvući što veći dio kolača, neki političari bi aktuelnu krizu željeli iskoristiti za strukturne reforme.

Kada je Evropska komisija nedavno predložila da se budžet EU-a za 2013. poveća za sedam posto, mnogi političari u Berlinu, Londonu ili Den Haagu su pomislili da su se prevarili i nešto krivo čuli. Pa kako Komisiji pada na pamet zahtijevati znatno povećanje budžeta, a istovremeno nalaže zemljama članicama EU-a stroge mjere štednje? Kritika je pljuštala sa svih strana. Ali povjerenik EU-a za budžet Janusz Lewandowski se nije dao smesti, piše Deutsche Welle.

'Skromni smo – imamo samo bilion'

"Naš budžet je skroman. A uz to on nije niti uzrok niti rješenje problema koje sa prekomjernim zaduženjima imaju pojedine zemlje članice", naglasio je on.

Kao obrazloženje Lewandowski navodi dva argumenta. S jedne strane je 2013. posljednja godina šestogodišnjeg budžetskog ciklusa. To znači da tu na naplatu dolaze brojni dugoročni projekti koji su ranije započeti. S druge strane su, kaže Lewandowski, proteklih godina zemlje članice budžet EU-a previše kratile, pa to sada treba uravnotežiti. Kao primjer on navodi tekuću godinu: za nju je Komisija tražila povećanje od pet posto, a odobreno joj je samo dva posto.

Takozvanim "neto platišama" dakle zemljama poput Njemačke, Velike Britanije ili Nizozemske, koje u budžet EU uplaćuju više no što dobijaju, ne radi se samo o sljedećoj godini. Oni nastoje reformirati kompletnu strukturu budžeta, uključujući tu i naredno šestogodišnje razdoblje od 2014. do 2020.

Za to razdoblje je Komisija već formulirala svoj zahtijev - bilion (hiljadu milijardi) eura. Werner Hoyer, tadašnji državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova je odmah negativno reagirao: "Ako mi u našim državnim budžetima moramo provoditi bolne uštede, trebala bi i Komisija uštedjeti barem 100 milijardi."

Ali mada se tu naravno radi o ogromnim sumama, ipak se objektivno može reći da je budžet EU u osnovi skroman. Za usporedbu: samo budžet Njemačke je tri puta veći. Na taj nesrazmjer ukazuje i predsjednik Evropskog parlamenta, Martin Schulz.

Vapaj istoka i juga

S druge strane mnoge zemlje članice EU-a, prije svega na istoku i jugu Europe, nužno trebaju financijsku podršku iz Bruxellesa. Prema navodima Komisije, samo pet posto budžeta odlazi upravi, dakle "u Bruxelles". Sve ostalo se prelijeva u različite projekte u zemljama članicama.

Kritičari međutim napominju da se previše novca troši lakomisleno te da previše sredstava odlazi na besmislene projekte poput autocesta kojima se nitko ne vozi ili u firme koje nakon kratkog vremena propadaju, objavio je DW.