Stevija: Prirodna i slatka - a ne deblja!
Stevija: Prirodna i slatka - a ne deblja!
16. mart 2012. u 10:48
0

Znate li da svako od nas u prosjeku pojede vreću od 30 kilograma šećera godišnje? 

Pokazalo se da je, kada su u pitanju Amerikanci, ova cifra duplo veća, no to ne mijenja ovu poražavajuću činjenicu.

Stevija (Stevia rebaudiana Bertoni) višegodišnji je zeljasti grm iz porodice glavočika (Asteraceae), koji može narasti u vis i do 1 m.  Njeni su listovi dugi oko 5 cm, a široki oko 2 cm. Svježe lišće stevije ugodnog je i slatkog okusa zbog glikozida steviozida, čiji je ekstrakt 200 - 300 puta slađi od šećera.

Kao zdravija alternativa jednom od tri bijela zla, do sada smo poznavali smeđi šećer (s napomenom da se u našim trgovinama pod 'smeđim šećerom' često prodaju tek obojene varijante bijelog šećera), javorov ili alojin sirup, te ječmeni i rižin slad.

Ipak, prvo mjesto svakako bi trebalo pripadati biljci Stevija, jer je prirodna, ne škodi zubima i sadrži veoma malo kalorija.

Proizvodi od stevije su, s obzirom na činjnicu da su 40 puta slađi od šećera, idealni kao dodatak prehrani, na posve prirodan način (o poređenju sa umjetnim zaslađivačima kao što je aspartam da i ne govorimo).

Sve prednosti i blagotvorni učinci
S obzirom na to da ne sadrži kalorije, a njen je glikemijski indeks (GI) = 0, idealna je kao dodatak prehrani za dijabetičare, stimulirajući pritom rad gušterače.

Smatra se da se korištenjem stevije reducira ovisnost o alkoholu i nikotinu, djeluje blagotvorno na mnoge kožne bolesti, stimuliše sistem za varenje, te povoljno djeluje na funkcije urinarnog trakta. Stevija također jača regeneracijske procese u organizmu, neutralizirajući toksine i pospješujući njigovo izlučivanje iz organizma, a njenim učestalim korištenjem, smanjuje se krvni pritisak, te uz to posjeduje antiseptičko, antialergijski i antimikrobno djelovanje.

Može se kupiti u Hrvatskoj – šta je sa BiH?
Proizvodi od stevije se nažalost ne mogu nabaviti u Bosni i Hercegovini, dok se u Hrvatskoj mogu naći u govoto svakoj biljnoj apoteci ili drogeriji, po cijeni od 40 do 70 KN po pakovanju. Stevija se može kupiti u prahu, tableticama ili kapima. Bez problema se koristi u kolačima i ostalim slasticama.

Kontaktirali smo nekoliko desetaka apoteka i prodavnica zdrave ishrane u BiH, a većina prodavača nikada nije čula za ovu biljku i proizvode od nje. Malo je vjerovatno da će uskoro u BiH apotekama moći da se nabavi ova vrijedna namirnicam jer je, kako nam je objašnjeno, politika apoteka i biljnih drogerija sljedeća: Ako kupci ne traže određen prozivod, mi ga ne nabavljamo. Također, proizvodi od stevije se, nažalost, uopšte ne nalaze na listi prehrambenih prizvoda ili dodataka ishrani u našoj zemlji.

Drugim riječima - ukoliko želite da uskoro i u BiH možete kupiti steviju, redovno odlazite u prodavnice zdrave ishrane i tražite od trgovaca da je nabave. Na taj način stvorit će se potreba na tržištu.  

'Zabranjena biljka'
Stevija je niz godina smatrana 'zabranjenom biljkom' zahvaljujući američkom stavu o 'štetnosi'. Cilj je, naravno, bila zaštita velikih kompanije i proizvođača umjetnih zaslađivača. Nakon trideset godine, američka agencija za hranu i lijekove FDA je konačno priznala steviju davši joj konačno status biljke i proizvoda sigurnih za upotrebu, priznajući njene vrijednosti.


Zemlje koje su uvidjele značaj i prednost ove biljke su Japan, gdje proizvodi od stevije čine oko 50% tržišta zaslađivačima, te Koreja, Kina, Brazil, Argentina i Paragvaj, dok Kanada i Australija ekperimentalno uvode steviju kao novi usjev.

U Europi se godišnje potroši oko 10 hiljada tona sintetičkih zaslađivača, a smatra se da se potreba za njima može kompenzirati na mnogo zdraviji način – sadnjom tridesetak hiljada hektara stevije.

Uzgoj stevije
Stevija podnosi različite klimatske uvjete, a naši su krajevi idealni za njen uzgoj. Ono što je posebno interesantno – zbog njenog slatkog okusa, nametnici je jako rijetko napadaju, a ova se biljka zna saditi i među povrtnim biljkama jer djeluje odbojno na većinu insekata. Stevija se može uzgajati iz sjemena ili iz reznica. Sije se u zaštićeni prostor i nakon 50-ak dana biljku je moguće presadiri u plastičnu posudu promjera oko 10 cm. Na otvorenom ju je moguće uzgajati tek polovinom maja, nakon što prođe opasnost od kasnog mraza. 


Prilično tolerantna prema tipu tla, ipak ova biljka najbolje raste na pjeskovito-ilovastom tlu, a posebnu pažnju treba obratiti na to da se voda ne zadržava oko korijena jer može doći do truljenja. Što se tiče gnojiva, ova biljka ima vrlo malu potrebu za dodatnim hraljinim tvarima u odnosu na ostale biljke iz kućnog uzgoja.

Navodnjavanje se savjetuje u razmacima od 3-5 dana, kada su u pitanju sušni periodi, a njen je korijen prilično plitak, stoga se savjetuje povremeno uklanjanje korova. Kada je u pitanju berba, ona najčešće započinje u augustu i završava se prije prvih mrazeva.

 

Radiosarajevo.ba

comments powered by Disqus

Meho Kodro će se u FK Sarajevo zadržati:

Do kraja ugovora
Do kraja polusezone
Do kraja sezone
I nakon isteka ugovora
Ne zanima me fudbal