Kakve institucije kulture nam trebaju?
Kakve institucije kulture nam trebaju?
03. mart 2012. u 09:23
0

Piše: Emina Bošnjak, SOC

„Kulturna politika u Bosni i Hercegovini: Da li su nam potrebne državne institucije kulture?“ prva je u nizu diskusija u okviru zajedničke inicijative „Otvoreni forum“ Fondacije Heinrich Boell i Sarajevskog otvorenog centra, koja će svakog mjeseca donositi po jednu javnu diskusiju o bitnim problemima i fenomenima bosanskohercegovačkog društva, održana 29. februara u sarajevskom art kinu „Kriterion“.

Učesnici foruma: Haris Pašović, redatelj i direktor „East-West centra“, Denisa Sarajlić-Maglajlić, zamjenica ministra civilnih poslova BiH i Saša Madacki, direktor Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu su razgovarali o temama statusa, opstanka i rada institucija kulture od državnog značaja, uz pomoć moderatora foruma, Saše Gavrića, direktora Sarajevskog otvorenog centra, koji je naglasio da je ovaj panel, na neki način, nastavak diskusije povodom prošlogodišnje izložbe „Article One“ i uloge muzeja u savremenom društvu i indirektno je povezan s trenutnim aktivnostima u Historijskom muzeju.

Jačanje kulture javnog dijaloga

Diskusija, prema njemu, daje prostor umjetnicima, ali i građanima izvan dijaloga koji se vodi između rukovodstva sedam kulturnih institucija i vlasti, koji možda ne mogu riješiti ovaj problem, ali ga svakako mogu sagledati iz druge perspektive, da aktivno učestvuju u raspravi. Namjera zajedničkog projekta „Otvoreni forum“ jeste stvaranje i jačanje kulture javnog dijaloga i aktivnog učešća i informisanja građana/ki o pitanjima koja ih se direktno tiču.

Diskusija je bila bazirana na sljedećim pitanjima i opaskama: „Od 1995. godine kultura i umjetnost su u nadležnosti entiteta i kantona. S druge strane, iz predratnog perioda smo naslijedili republičke tj. državne kulturne institucije koje čuvaju kulturno blago BiH, ali koje su pred kolapsom. U takvoj situaciji se pitamo: da li postoji kulturna politika BiH? Da li uopšte želimo i kakve institucije kulture želimo da imamo? Kako se u takvim okvirima razvija kultura i kulturni identitet?”, razgovarano je o načinu finansiranja kulturnih institucija i alternativnim izvorima finansija, odgovornosti rukovodilaca kulturnih institucija kao i ulozi državne vlasti i statusu samih državnih kulturnih institucija. Ponuđene su zanimljive ideje, mišljenja i prijedlozi.


Odgovornost rukovodilaca institucija

Haris Pašović je rekao da najveći teret odgovornosti za stanje u kojem se ove institucije danas nalaze snose rukovodioci tih kulturnih institucija, iako se ne može negirati da država ne ispunjava svoje zadatke i obaveze na raznim nivoima i raznim sektorima, pa tako i u sektoru kulture. Ako rukovodioci kulturnih institucija nisu spremni niti imaju dovoljno znanja da upravljaju, oni bi, prema njegovom mišljenju, trebali dati ostavku. Njegov konkretan prijedlog ka rješavanju ovog problema jeste osnivanje ekspertske grupe, koji bi sačinjavali domaći, stručnjaci iz regije (Srbija i Hrvatska), te međunarodni stručnjaci u oblasti kulture, koji bi u saradnji s bosanskohercegovačkim političarima unutar roka od 6 mjeseci stvorili plan sanacije sedam kulturnih institucija, koji bi, nadalje, bio predočen relevantnim ministarstvima i objedinjen u jedinstveno rješenje. On smatra da bi, kada je u pitanju upravljanje i finansiranje kulturnih institucija, trebalo razmotriti i opciju davanja koncesije privatnim firmama ili korporacijama koje imaju viziju očuvanja i poboljšanja rada ovih institucija, uz poštovanje legislative koja reguliše oblast kulture.

Saša Madacki, direktor Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, naglasio je promjenu paradigme postojanja muzeja, biblioteka, arhiva i drugih kulturnih institucija u 21. stoljeću koje više nisu mjesta koja nude samo sadržaj, već mijenjaju koncept i postaju prostori višesmjerne komunikacije; one su kombinacija sadržaja kojeg nude (knjige, umjetnička djela) i publike/javnosti, odnosno njihovih posjetilaca/teljki. Takođe je naglasio značaj finansiranja ovih institucija, te predložio model u kojem 80% finansijskih sredstava obezbjeđuje država za egzistenciju samih institucija i njihovih osnovnih funkcija, a da 20% sredstava namiču same institucije kroz razne projekte i fundraising.


Kako finansirati institucije

Treća učesnica foruma, zamjenica ministra civilnih poslova BiH, Denisa Sarajlić-Maglajlić je naglasila da je njen rad u Ministarstvu civilnih poslova započeo prije dvije sedmice, te da je oblast kulture tek jedna od 18 obaveza i oblasti kojima se ovo Ministarstvo bavi. Ipak, iz kratkog rada u Ministarstvu, primijetila je da postoji različito stanje u sedam državnih kulturnih institucija i da ona vidi rješenje u razdvajanju poslovne i umjetničke komponente unutar ovih kulturnih institucija. Prioritet, prema njenom mišljenju, nije rješavanje samog statusa ovih institucija – da li će one biti državne ili regulisane na entitetskom nivou – već različiti modaliteti finansiranja, upravljanja koji će riješiti pitanje gole egzistencije sedam kulturnih institucija, a tek onda na dnevni red dolazi rješavanje pitanja statusa.

Publika je aktivno učestvovala u diskusiji i bilo je dosta zanimljivih i oštrih komentara i pitanja, od kojih se može izdvojiti komentar Damira Imamovića, nezavisnog muzičara, koji se složio s Harisom Pašovićem da je bitno pozivanje na individualnu odgovornost koja je karakteristična za nezavisnu kulturnu scenu, ali i promjena odnosa vlasti i relevantnih ministarstava, koji stvaraju strategije, kulturne politike i akcione planove, koji nemaju (odgovarajućeg) sadržaja.

Enver Kazaz je izrazio zabrinutost komercijalizacijom kulturnih institucija od državnog značaja koje čuvaju kolektivno sjećanje i festivalizacijom kulture; ne smije biti trgovine znanjem i sjećanjem, te da rješavanja pitanja upravljanja kulturnim institucijama ne rješava cjelokupni problem. Prema njegovom, mišljenju, postoji dovoljno novca za finansiranje kulturnih institucija, što pokazuju sume uložene u mnogobrojne festivale u Sarajevu, ali nekontrolisano davanje sredstava i - na tragu onoga što je Damir Imamović ranije rekao – politička neobrazovanost koja stvara antistrategije u oblasti kulture, ne pomažu ozdravljenju sedam državnih kulturnih institucija.

Diskusija je bila uspješna ako je suditi po učešću gostiju u samoj diskusiji i želji da se ona nastavi i nakon isteka predviđenog vremena. Iako je u nekim trenucima zaobilazila samu temu foruma, bitna je činjenica da su ljudi mogli učestvovati i dati svoje mišljenje, čuti mišljenje drugih koji se bave kulturom i eventualno dati konstruktivne prijedloge za rješavanje problema. Ovo je tek mali početak u građenju aktivnog učešća građana/ki u pitanjima od javnog značaja, koje će se nastaviti već sljedećeg mjeseca.

[Ovaj tekst je nastao u okviru projekta "Otvoreni forum", zajedničke inicijative Sarajevskog otvorenog centra (www.soc.ba) i Fondacije Heinrich Boell (www.boell.ba).]

comments powered by Disqus

Da li je Mehmed Baždarević pravo rješenje za fudbalsku reprezentaciju BiH?

Da
Ne
Ne pratim sport