Godišnjica smrti Alekse Šantića
Godišnjica smrti Alekse Šantića
02. februar 2012. u 07:46
0


Prije tačno osamdeset i osam godina u Mostaru je preminuo jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih pjesnika, Aleksa Šantić.

Rođen je 27. maja 1868. godinue u Mostaru gdje je proveo veći dio svog života. Školovao se u Trstu i Ljubljani, a nakon završene trgovačke škole vraća se u rodni grad.

Bio je jedan je od osnivača kulturnog lista Zora, te predsjednik Srpskog pjevačkog društva Gusle u Mostaru.

Uzor su mu bili književnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović Zmaj, te njemački književnik Heinrich Hein.

Godine 1903. izabran je za potpredsjednika Gradskog vijeća mostarske opštine.

Burne društvene promjene u Bosni i Hercegovini, početkom dvadesetog stoljeća značajno su uticale na njegov rad što je pojačalo njegovu rodoljubivu notu. U nekim od svojih najpotresnijih pjesama, Ostajte ovdje i Hljeb, Šantić pjeva o patnji onih koji zauvijek napuštaju domovinu i odlaze u tuđi svijet.


"Šantić, međutim, nije ničim zaslužio takvo sortiranje po uskonacionalnoj nomenklaturi. Jer mogao bi, zbog Emine, Šerifa i drugih biti i muslimanski pjesnik. Mogao bi zbog voljene Zorke Šoline i poezije posvećene njoj biti i hrvatski pjesnik. A, uistinu, on je istovremeno i srpski, i muslimanski, i hrvatski poeta, ne odričući mu duboko korijenje etničkog Srbina. U toj simbiozi ljepote svega što je zajedničko i ljudsko on je ono najljepše što Mostar već stoljećima izgrađuje i stvara. Zbog toga, on je bio bosanskohercegovački, evropski, bjelosvjetski..."

Mugdim Karabeg, Dani  27.07.2007


Šantićeva ljubavna poezija razvila se pod jakim uticajem sevdalinke. Ambijent njegovih ljubavnih pjesama je ambijent bašta, behara, hamama, šedrvana... Djevojke koje se u njima pojavljuju se okićene đerdanima, bajne su i izazovne, ali ipak skrivene ljepote. U njegovim ljubavnim pjesmama najčešći motiv je čežnja.

Takva je i njegova najpoznatija pjesma Emina, koja je bila inspiracija i mnogim muzičarima današnjice.

Johnny Štulić - Emina
 

Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća snimljena je romantizirana biografija o životu Šantića, pod nazivom Moj brat Aleksa. Glavnog lika je glumio Branislav Lečić, a muziku za film komponovao je Ranko Rihtman.

Insert iz filma 'Moj brat Aleksa'

Šantić je napisao još i pjesme: Ne vjeruj, Ostajte ovdje, Pretprazničko veče, Što te nema?, Veče na školju, O klasje moje i druge...

Napisao je i nekoliko drama u stihu, od kojih je najpoznatija Hasanaginica, kao i nekoliko pripovjetki, te pjesme za djecu.

U toku Prvog svetskog rata zatvoren je kao talac i optuživan zbog svojih pjesama. Preminuo je 2. februara 1924. godine u Mostaru.

Šantićev lik nalazi se na apoenu od 10 konvertibilnih maraka, a po njemu je nazvano i selo kraj Sombora u Vojvodini. Bivša Njegoševa ulica u Sarajevu danas nosi ime Alekse Šantića, baš kao i jedna osnovna škola u sarajevskom naselju Nedžarići.

Radiosarajevo.ba

comments powered by Disqus

Koji bh. predstavnik će u Evropi ostvariti najbolji rezultat?

Široki Brijeg
Željezničar
Sarajevo
Zrinjski