FOTO: Više stotina objekata u Prijedoru čeka na obnovu nakon prošlogodišnjih poplava

Iz Fonda solidarnosti bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska 1.513 građana grada Prijedora dobilo je vaučere za obnovu stambenih objekata oštećenih u lanjskim poplavama, a prema nekim procjenama još više stotina njih čeka na obnovu.

Prijedoru i njegovim građanima, od kojih se mnogi još nisu oporavili od prošlogodišnjih majskih poplava, nedavne obilne padavine su zaprijetile da bi se mogli suočiti sa novim bujicama i klizišima, piše Anadolu Agency (AA).

Zbog bojazni da bi se ponovo mogli suočiti s poplavama, jer im je voda bila pred vratima i da bi mogli prolaziti kroz sve ono kroz šta su prolazili prošle godine, za veliki broj Prijedorčana je nekoliko kišnih dana sredinom oktobra bio izuzetno težak period.

U pomenutim lanjskim poplavama, koje se smatraju najvećim u istoriji ovog grada, pod vodom se u oko 20 seoskih, prigradskih i gradskih naselja našlo 4.900 stambenih i ostalih objekata, a šteta koje je na njima, te u poljoprivredi i privrednim subjektima načinjena procjenjena je na 15 miliona KM.

U Prijedor je iz više zemalja, nekoliko gradova iz RS, te pojedinih gradova iz Federacije BiH stizala različita vrsta pomoći, od hrane i sredstava za ličnu higijenu, do namještaja, posteljine i aparata za isušivanje prostora.

Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Federacije BiH je poplavljenim povratnicima dopremilo određeni kontingent paketa građevinskog materijala.

Iz Fonda solidarnosti RS je 1.513 građana ovog grada dobilo vaučere u vidu pomoći za obnovu stambenih objekata i kupovinu novog namještaja, međutim kako su procijenjene štete bile mnogo veće od iznosa koje su dobili, mnogi su se kreditno zaduživali da bi obnovili stambene objekte.

Pošto vaučerima nisu obuhvaćena obnova i drugih objekta, mnogima i to naročito onima koji se bave poljoprivredom ili preduzetništvom, kreditno zaduženje je bilo jedino rješenje za obnovu objekta, za popravak ili kupovinu novih mašina i druge opreme kako bi bili u mogućnosti da se nastave baviti djelatnošću kojom se bavili prije poplava.

Da proces obnove stambenog fonda u ne teče željenim tokom potvrđuje podatak  da i nakon godinu i po dana od prošlogodišnjih majskih poplava na prostoru ovog grada još ima neobnovljenih oštećenih kuća.

U Gradskoj upravi nemaju podataka o njihovom broju, a prema nekim procjenama na obnovu ih čeka nekoliko stotina.

Evropska Unija je kroz projekat Program pomoći od poplava odlučila da u roku dvije godine pomogne u obnovi 221 stambenog objekta, za šta je izdvojila oko 170 hiljada KM.

"UNDP je kao implementator projekta u saradnji sa gradskom upravom  formirao komisiju koja je nakon obilaska terena odlučila pomoći licima slabog materijalnog stanja u obnovi njihovih stambenih objekata. Građani obuhvaćeni ovim projektom generalno su zadovoljni pomoći koju su dobili, a radi se o sredstvima od tri do osam hiljada KM, koja se koriste za  nabavku stolarije, obnove kupatila, krečenje objekata i slično, izjavio je za Anadolu Agency, Zoran Petoš, iz Udruženja građana DON.

Dodao je da je u nekoliko mjesnih zajednica do sada obnovljeno 64 stambena objekta.

On je ispred ove nevladine organizacije koordinator USAID-ove  Mreže BRANA za prijedorsku regiju, koja prati i analizira proces obnove od poplava u 78 bosanskohercegovačkih lokalnih zajednica koje su se prošle godine suočile sa elementarnom nepogodom.

„Obilaskom terena zabiljeižili smo da građani uključeni u ovaj projekat sa prijedorskog područja imaju primjedbe na nedostatak pisanih informacija šta će im biti obnovljeno i koliko ti radovi koštaju", kazao je Petoš.

Napomenuo je da ih se određen broj žalio UNDP-u , implementatoru projekta, na kvalitet radova koje su povjereni izvođačima, izabranim na tenderima.

Pomenutim projektom EU  1.760 000 KM namjenjeno je Prijedoru od kojih je  najveći dio ili oko 1.400.000 KM  namjenjen za adaptaciju više prijedorskih osnovnih i srednjih škola, čiji direktori takođe nisu zadovoljni kvalitetom izvedenih radova.

Da su njihove primjedbe bile opravdane govore i podaci da su i na stambenim i na školskim zgradama morali otkloniti uočene greške, odnosno da je UNDP raskinuo ugovor sa izvođačem radova, koji je bio angažovan na adaptaciji školske zgrade u kojoj se nalaze Medicinsko-građevinsko -tehnološka  i Poljoprivredno-prehrambena škola.

Predsjednica  Savjeta mjesne zajednice Raškovac Sabira Medić ima različito  mišljenje o izvođačima radova.

"U prvom ciklusu, u kojoj je obnovljeno 18 kuća i 5 stanova u zgradi za socijalno ugrožene građane, izvođači su kvalitetno uradili svoj posao, međutim to se ne bi moglo reći za one izvođače koji su u drugom ciklusu radili na obnovi 20 stambenih objekata, jer su njihove greške ogromne. Među tim kućama je i moja, u kojoj su prozor postavili naopačke, balkonska vrata se ne mogu zatvoriti, a u poijedinim drugim kućama kupatila su potpuno  nekvalitetno urađeni, a i neki drugi radovi.  U toku je treći ciklus u kojem se takođe obnavlja 20 kuća, a tek po završetku njihovim radova moći će se dati ocjena", kazala je ona.

Sa završetkom trećeg ciklusa obnove poplavljenih kuća u ovoj mjesnoj  zajednici će biti obnovljeno ukupno oko 65 stambenih objekata, a Medić je podsjetila da je na prostoru Raškovca bilo poplavljeno 454 kuće, od čega ih još 300 čeka na obnovu.

Među onima čija je obnova kuće u toku je i  penzioner Senad Terzić.

"Meni je voda ušla u kuću u visini prozora, a pošto je ona stara rečeno mi je da je predviđena njena nabača, gletovanje unutrašnjih zidova i njihovo krečenje. djelimično sam zadovoljan izvođačima radova, jer su započeli radove, ali  ih već nekoliko dana nema da ih nastave", kazao je on.

Rekao je da mu je prozore donirao Karitas, a da je kupatilo uradio dobijenim vaučerom.

Predsjednica Savjeta  mjesne zajednice Raškovac Sabira Medić nezadovoljna  što su u aktivnostima oko podjele pristiglih donacija u Prijedor, ignorisani organi mjesnih zajednica.

Zamjenik gradonačelnika Prijedora Milenko Đaković izjavio je da je u toku  prošle i ove godine sredstvima Vlade RS i sredstvima EU izgrađeno, ili je u toku  izgradnje više objekata,čiji je cilj zaštita od poplava i naveo da je u te svrhe izdvojeno oko 5.842.000 KM.

"Vlada RS-a je izdvojila oko 4.140.000 KM,od čega je na podizanju perapatnog zida na lijavoj obali Sane u naselju Tukovi i nasipa na desnoj obali Sane uloženo oko 367 hiljada KM, za podizanje postojećeg nasipa na desnoj obali Sane iznad Žegerskog mosta utrošeno je oko 389 hiljada KM, a oko 63 hiljade KM namjenjeno je za čišćenje rastinja u vodotoku rijeke Miloševice, dok su  u toku radovi na regulaciji rijeke Miloševice i oblaganja sa betonskom oblogom  drenažnog i kanalizacionog kanala rijeke Miloševice i njegovog ulijevanja u rijeku Gomjenicu, u šta će se  uložiti dva miliona KM. U toku je izgradnja nasipa na dijelu desne obale Sane  u dužini 300 metara, za šta je predviđeno 549 hiljada KM, a za odvodnju površinskih voda u naseljima  Topolik, Vrbica i kod nekadašnjeg „Celpaka“izdvojeno će biti 500 hiljada KM.

Također je u toku podizanje nivoa nasipa gradskog kanala Berek u dužini 380 metara i nivelisanje krune nasipa na rijeci Gomjenici u dužini 500 metara i u realizaciju ova dva projekta uložiće se po 11 hiljada KM", kazao je Đaković.

Dodao je da je od ukupnih 1.760.000  KM koliko je EU  kroz projekat Program pomoći od poplava namjenila Prijedoru, izdvojeno oko 62 hiljade KM za  realizaciju pet projekata.

Đaković je rekao da je za naredni  period  kandidovano više projekata, čija je vrijednost 6.122.000 KM, od čega je šest miliona  KM namjenjeno za čišćenje korita rijeke Sane u dužini 36 kilometara, dok su ostala sredstva namjenjena za manje projekte kojima je predviđeno između ostalog obnova propusta i puteva, kao i obnova pojedinih mostova, izradu manjih potpornih zidova, saniranje pojedinih klizišta, te kopanje odvodnih kanala.

Komentirajući primjedbe građana da bi lokalna vlast trebala više pažnje posvetiti pročišćavanju gradskog kanalizacionog kolektora na koji je cijeli grad priključeni i koji se pri većim bujicama i aktiviranjem podzemnih voda izlijeva u naselju Raškovac, kroz koja prolazi i pravi velike probleme stanovništvu, odnosno da su  na više područja grada potrebni odvodni kanali, kako se voda ne bi slijevala u njihova dvorišta, Đaković je kazao da da je samim djelovanjem građana došlo do zapušavanja odvodnih kanala, kao i djelovanjem prirode.