Na današnji dan rođena Rosa Luxemburg: 'Bila je oštri mač i živi plamen revolucije'

Petoga marta 1870. godine rođena je jedna od najvećih revolucionarki dvadesetog stoljeća – Rosa Luxemburg, kao peto, najmlađe dijete u jevrejskoj porodici u Zamošću u Poljskoj. 

Značajnu ulogu u njenom djetinjstvu imao je otac koji se u ranoj dobi udaljio od ortodoksnog židovstva te je od njega usvojila liberalne ideje, zanimanje za međunarodne politiku i zadovoljstvo u čitanju zapadnjačke literature. 

Porodica Luxemburg se preselila u Varšavu te se Rosa ondje i školovala. Bila je odlična učenica, ali su već tada njezini profesori uočili njezine "pobunjeničke stavove". Već se od 1886. godine priključila Proletarijatu, ilegalnoj poljskoj stranci ljevice. 1889. bježi u Švicarsku jer joj je prijetilo hapšenje zbog političkih aktivnosti. 

Ondje nastavlja školovanje na univerzitetu u Cirihu, jednom od malobrojnih institucija koje su primale muškarce i žene kao ravnopravne, gdje je studirala prirodne nauke i političku ekonomiju. 

Zajedno s Leom Jogichesom i Julianom Marchlewskim 1893. osniva novine Prava radnika kao opoziciju nacionalističkoj politici Poljske socijalističke stranke, vjerujući da samo socijalistička revolucija u Njemačkoj, Austriji i Rusiji može osigurati postojanje nezavisne poljske Poljske. 

Zašto obilježavamo 8. mart?

Godine 1898. udajom za njemačkog radnika Gustava Lübeka dobiva njemačko državljanstvo te se seli u Berlin i ondje se učlanjuje u Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) koja je tada bila vodeća organizacija socijalista. Predviđajući rat, žestoko je napadala njemački militarizam i imperijalizam zalažući se za opći štrajk koji bi solidarisao radnike i spriječio rat. 

Rosa Luxemburg, 1907. g.
Nakon izlaska iz zatvora u Varšavi, gdje je ilegalno otišla kako bi pomogla u borbi u vrijeme Ruske revolucije, vraća se u Njemačku gdje predaje marksizam i ekonomiju u SPD-ovoj školi. Nakon što je SPD dao podršku ratu 1914. godine, Luxemburg zajedno s Karlom Liebknechtom, Clarom Zetkin i Franzom Mehringom osniva Internacionalu, revolucionarnu frakciju koja je žestoko odbacivala SPD-ovu potporu ratu te je pokušala predvoditi njemački proletarijat u općem štrajku protiv rata. 

Zbog javnog političkog angažmana, Luxemburg završava u zatvoru odakle i dalje piše pamflete protiv rata. 1918. godine, po izlasku iz zatvora, sudjeluje u transformiranju Spartakovaca u Komunističku partiju Njemačke (KPD). U januaru 1919. Luxemburg sudjeluje u pokušaju ustanka protiv vlade, ali Socijaldemokrati uspijevaju ugušiti pobunu. Luxemburg i Liebknecht uhapšeni su 15. januara i nakon nasilnog ispitivanja pogubljeni. 

Tijelo Rose Luxemburg pronađeno je četiri mjeseca nakon pogubljenja u berlinskom Landwehr kanalu i pokopana je na centralnom gradskom groblju Friedrichsfelde u Berlinu. 

Ravnopravnost žena i muškaraca

Rosa Luxemburg imala je značajnu ulogu u političkoj historiji, ali je značajno utjecala i na ideju ravnopravnosti žena i muškaraca. Sebe je prvenstveno promatrala kao osobu, a ne kroz prizmu roda, etniciteta ili invaliditeta (kao dijete se razboljela i nikad potpuno oporavila pa je cijeli život šepala). 

Odlikovala ju je snažna osobnost i još veće samopouzdanje. Nije priznavala stereotipne uloge žena u okviru političkih organizacija. Uvijek bi se izborila za vidljivost na političkoj sceni i nije priznavala nikakva ograničenja kao posljedice pripadanja ženskom spolu. Dobivene bitke temeljile su na snazi argumenta i logičkih činjenica. 

Imala je hrabrost ući u svijet politike koja je smatrana muškom sferom i izboriti se za riječ, izlagati svoje stavove i ideje i stajati iza njih. SPD-ov prijedlog da bi se trebala baviti njihovom organizacijom za žene odmah je odbila i to ne zbog toga što je tu organizaciju smatrala nevažnom, nego stoga što nije htjela prihvatiti tradicionalnu ulogu žena u političkim strankama. 

Svojim je djelima nastojala ohrabriti i druge žene da slijede njen primjer. Luxemburg je smatrala da žene mogu postići potpunu slobodu jedino kroz socijalističku revoluciju i eliminaciju ekonomskog ropstva instituciji porodice. Žene je zajedno s radničkom klasom, nacionalnim manjinama i seljacima smatrala izrabljenim društvenim grupama.

Rosa Luxemburg bila je prema mnogim aspektima žena ispred svog vremena. Vrijednosti poput prava žena i radničkih prava za koje se tako zdušno borila i danas su ciljevi koje se još uvijek pokušava u potpunosti ostvariti. Univerzalna poruka koju iz pogleda na njezin život možemo izvući je da se moramo boriti za ono u što vjerujemo, bez obzira na druge.

Clara Zetkin bila je jedna od najboljih prijateljica Rose Luxemburg i o njoj je zapisala ovo: 

"Doživjeti revoluciju, boriti se - to je bila njezina najveća sreća. Snaga volje, nesebičnost i privrženost, angažirala je cijelo njezino biće i sve što je imala za ponuditi socijalizmu. Žrtvovala se s razlogom, ne samo u svojoj smrti, već u svakodnevnom radu i borbi. Bila je oštri mač i živi plamen revolucije."