Intervju: Dr. Karsten Dümmel, direktor Fondacije Konrad Adenauer u BiH

Vesna Andree Zaimović
Intervju: Dr. Karsten Dümmel, direktor Fondacije Konrad Adenauer u BiH
Arhiv / Dr. Karsten Dümmel, direktor Fondacije Konrad Adenauer u BiH
Priznati njemački pisac, intelektualac, aktivista za ljudska prava i nekadašnji istočnonjemački disident, na čelu je bosanskohercegovačkog ogranka Fondacije Konrad Adenauer.

Doktor Karsten Dümmel prava je osoba na čelnoj poziciji Fondacije koja u političkom i javnom životu Bosne i Hercegovine djeluje prema osnovnim principima slobode, pravde i solidarnosti.

Samo u 2016. godini, njegov tim  organizirao je više od 170 događaja (seminara, konferencija, promocija knjiga i sl.) u 40 gradova u BiH u kojima je sudjelovalo 12.000 građana. Jedan od nedavno održanih događaja realiziran je i u suradnji s portalom Radiosarajevo.ba, a riječ je o Prvom forumu o roditeljstvu u BiH - Kako biti dobar roditelj

U srijedu 17. maja, Fondacija Konrad Adenauer svečano obilježava dvadesetogodišnjicu djelovanja u našoj zemlji. Povoda za razgovor s čovjekom na čelu ovog sjajnog tima je mnogo.

Dümmel: Fondacija Konrad Adenauer u svijetu ima preko 90 ureda, a ono za šta se zalažemo su prvenstveno: demokratija, sloboda religije i sloboda riječi. Pravna država je također jedan od naših ciljeva, s obzirom na to da navedene slobode trebaju imati zakonsko uporište.  Ljudska prava su također veoma važna u našim prioritetima. Sve ovo, Fondacija radi više od sedamdeset godina

Radiosarajevo.ba: Kao osoba koja pamti različite političke sisteme i hladnoratovske podjele, šta nam možete reći danas - kako vidite savremeni svijet u ovom trenutku?

Dümmel: Iako se to čini malo čudnim stavom, smatram da je svijet bio mnogo pregledniji kada je bio podijeljen na dva bloka nego danas. Sada se čini veoma konfuznim. Imamo različite sisteme: one koji više naginju ka nacionalizmu, demokratije koje su sve slabije i slabije, korumpirane postkomunističke sisteme i totalitarne sisteme poput Sjeverne Koreje. I kod svih ovih sistema danas su vidljive slabosti, umjesto njihovih prednosti. Kada ljudi koji žive u sigurnim demokratijama ipak osjećaju potrebu za liderima, onda tu nešto nije u redu. Kada, recimo, 75 posto Turaka koji žive u Njemačkoj, Holandiji, Francuskoj i drugim europskim zemljama glasa za referendum u Turskoj, a istovremeno 50 posto građana Turske nije za referendum - onda tu nešto nije u redu. To pokazuje koje su slabosti demokratije. Toga se pribojavam, ali znam kako se nositi s tim.

Radiosarajevo.ba: Kako?

Dümmel: Malim koracima naprijed do sljedeće raskrsnice.

Radiosarajevo.ba: Kada govorimo o Bosni i Hercegovini, ima li vaša organizacija neke posebne ciljeve kada su u pitanju naši demokratski procesi?

Dümmel: Mi smo jedina politička fondacija koja se bavi pitanjima slobode vjere i jedina koja radi s pet stranaka od kojih su četiri trenutno na vlasti. Zbog toga osjećamo odgovornost, kako u dijalogu s ovim strankama. tako i s Europom, jer želimo da ova zemlja napreduje. Ali taj napredak je veoma težak.

Fondacija Konrad Adenauer slijedi ideje prvog njemačkog kancelara  i jednog od osnivača stranke CDU Konrada Adenauera (1876-1967), koji je povezivao kršćansko-socijalnu, konzervativnu i liberalnu tradiciju. Njegovo ime je simbol demokratske obnove Njemačke, ulaska Njemačke u transatlantsku zajednicu, vizije europskog ujedinjenja i usmjerenja ka socijalnoj tržišnoj privredi.

Radiosarajevo.ba: Prateći vaše aktivnosti u prethodnim godinama, uviđamo da je princip cjeloživotnog učenja jedan od važnijih  za vas. Zašto je to toliko važno? 

Dümmel: Njemačka je doživjela mnoge promjene u posljednjih 70 godina,. Danas u zemlji imamo više od četiri miliona ljudi koji svake sedmice  putuju  od svojih domova do mjesta gdje rade. Tako nešto nećete naći ni u Francuskoj ni u Velikoj Britaniji ili Holandiji, to je nešto što su ljudi u Njemačkoj morali naučiti. U procesima transformacije i prilikom ujedinjenja Istočne i Zapadne Njemačke, oko deset miliona ljudi pretežno iz bivšeg DDR-a moralo je naučiti kako da se s time nosi, moralo je usvojiti neka nova znanja. Mnogi od njih, kako u bivšem DDR-u, ali i u nekim pokrajinama Zapadne Njemačke, morali su izučavati i do četiri nova zanimanja kako bi se prilagodili novoj situaciji.

Poslije svih kriza, ekonomskih, energetskih, vidimo da je Njemačka u svemu tome ostala na svojoj poziciji. Tome je u velikoj mjeri pridonijelo to što su građani u Njemačkoj fleksibilni po pitanju radnog mjesta i mjesta u kojem žive, da se mogu prilagoditi različitim potrebama njemačke ekonomije.   Ovome su pridonijeli i poduzetnici koji organiziraju edukacije za svoje zaposlenike kako bi svoje ljudske resurse prilagodili novim potrebama tržišta. To, npr. prethodne generacije nisu radile, ali svjesni da je ovo pridonijelo uspješnoj poziciji Njemačke, želimo ovo podijeliti i s drugima. U Bosni i Hercegovini, npr. mnogi studenti zamišljaju da kada završe studij, završit će s učenjem. Takva shvatanja ne vode napretku. 

Radiosarajevo.ba: U tom smislu, nama je veoma zanimljivo da su mnoge vaše aktivnosti organizirane u dijelovima BiH koji nisu veliki gradovi. Zašto je takva vrsta decentralizacije važna?

Dümmel: Njemačka može biti primjer po pitanju decentralizacije. Od nas uče mnoge zemlje. Općine i male sredine su te koje treba da donose odluke u ime svojih građana, ali to se mora provesti tako da se može finansirati. To ne znači da koncept od 150 ministara na 3,6 miliona stanovnika može opstati. Decentralizacija je nešto drugo. 

Radiosarajevo.ba: I na kraju, nekoliko riječi o događaju koji je Konrad Adenauer Stiftung podržao u organizaciji našeg portala i radija. Bio je to Prvi građanski forum o odgajanju djece. Šta su bili vaši motivi da podržite ovu ideju? 

Dümmel: Koncept tog projekta nam se svidio i dobili smo zeleno svjetlo iz nadležnog ministarstva iz Njemačke da možemo podržati ovaj projekt. Osim toga, ovaj projekt pokazuje kreativnost i kao takav predstavlja dobar primjer. 

Radiosarajevo.ba: Najljepša hvala na razgovoru. Želimo vam sretan jubilej i još mnogo uspješnih decenija! 

Doktor Karsten Dümmel ima nadasve zanimljivu i burnu biografiju: rođen je u DDR-u (Istočna Njemačka), gdje je već sa 17 godina bio suosnivač autonomnog književnog kruga, a sa 23 godine rukovodilac opozicionog kružoka za zaštitu ljudskih prava. Četiri puta ga je uhapsila tajna policija DDR-a (Stasi) zbog protudržavnog djelovanja, i podvrgavan je mjerama razaranja ličnosti: osuđen na šest godina prisilnog rada kao noćni čistač vozova, na zabranu napuštanja mjesta stanovanja, kućni pritvor, generalnu zabranu kretanja i putovanja, kao i oduzimanje svih građanskih prava. U proljeće 1988. otkupila ga je Savezna Republika Njemačka. Nakon toga nastavlja studij književnosti i retorike. On je pisac, aktivist za zaštitu ljudskih prava, svjedok o vremenu DDR-a i disident. Glasnogovornik za Writers-in-Prison njemačkog EXIL-PEN, član Kruga autora Savezne Republike Njemačke, gostujući predavač na Sveučilištu u Mostaru i Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, te direktor Fondacije Konrad Adenauer u BiH.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije