Vožnja ujesen: Zašto se najviše nesreća dešava u oktobru i novembru

Nisu slučajno "puni" jesenji mjeseci – oktobar i novembar – najrizičniji za vožnju, kada se "crne hronike" zatrpane vijestima o teškim saobraćajnim nesrećama. Ništa čudno, jer kada se spomene riječ jesen asocijacije su magla, kiša, vjetar, opalo lišće, dakle, sve ono što zagorčava život vozačima. Koje su to najveće opasnosti ujesen za vozače?

1. Loša vidljivost i magla ubrajaju se u najopasnije pratioce vožnje ujesen.

Što je vidljivost lošija, to drastičnije treba smanjivati maksimalnu brzinu. Prevedeno na jezik brojki: Ako je vidljivost 100 metara, maksimalna brzina 80 km/h, a kada se vidljivost spusti na 50 metara ni u kom slučaju kazaljka brzinomjera ne smije preći 50 km/h. Tek kada se vidljivost spusti na 50 metara uključiti zadnju "maglenku" koja proizvodi svjetlost 40 puta jaču od klasične zadnje "lampe".

Kao "orijentir" mogu poslužiti "krajputaši" uz cestu koji su najčešće postavljeni svakih 50 metara. Također, ukoliko je, zbog magle, vidljivost manja od 50 metara ne preticati teretna vozila iznad 7,5 tona ukupne težine. Vrlo je bitno održavati pravilnu razdaljinu prema vozilima ispred.

2. Jesenji mjeseci s dosta kišnih padavina uvećavaju opasnost od akvaplaninga.

Visoke brzine, istrošene gume i brazde na cesti povećavaju rizik da vozilo postane neupravljivo pri prolasku kroz "vodeni film". Savjeti za sigurno "plivanje" na cesti – umjerena brzina, kvalitetni pneumatici, ispravni brisači.

3. U podmukle efekte ubraja se i jesenje nevrijeme praćeno snažnim vjetrom.

Potreban je oprez, posebno na mostovima, vijaduktima, putevima kroz šumu, brdskim cestama. Povrh svega - smanjiti brzinu! Na taj način dobije se dragocjeno vrijeme za korekciju pravca (vožnje), naročito pri preticanju vozila s velikim zračnim otporom kao što su kamioni, kombiji, autobusi.

Nakon što se vozi u njihovoj zavjetrini, pri preticanju se nađete u situaciji da vas bočni vjetar udari punom snagom. Ne samo automobili s prikolicom, već i motocikli imaju tendenciju gubljenja pravca. Također, kiša i vjetar mogu na cestu nanijeti prepreke poput granja, crijepa, čak i cijelih stabala.

4. Opalo lišće i podloga prljava od padavina formiraju masni film na kojem se automobil ponaša kao po ledu.

Stoga, oprez na svim cestama u blizini drveća. Sličan efekt imaju i otpaci koji spadaju s vozila poljoprivredne mehanizacije, recimo pri transportu repe. Na ionako klizave ceste opasnu prljavštinu nanose i sama poljoprivredna vozila, pogotovo na mjestima gdje skreću ili su uključuju na glavnu cestu.

5. Ujesen je i povećana opasnost od neželjenih susreta s divljači na cesti, naročito u sumrak, kada su ove životinje u pokretu.

Životinja težine 80 kilograma pri sudaru s automobilom koji se kreće brzinom od svega 50 km/h posjeduje masu od dvije tone!